Pravobraniteljica: Pacijent je od 349 sati na psihijatriji čak 286 bio vezan
SMRT pacijenta u Psihijatrijskoj bolnici Sveti Ivan u Zagrebu, koja je dovela do pritvaranja osumnjičenih i niza ostavki, pokrenula je pitanja o postupanju s najranjivijim pacijentima. Obitelji i predstavnici udruga nakon toga su javno progovorili o ozbiljnim propustima i kroničnim problemima u psihijatrijskom sustavu, od dugotrajnog vezivanja i nasilja do prekomjernog davanja lijekova, piše Dnevnik.
Majka maloljetne djevojčice s dijagnozom ADHD-a i autizma kaže da se liječenje njezine kćeri, koja zbog agresivnog ponašanja već dvije godine boravi u ustanovama, svelo isključivo na lijekove i sputavanje. Tvrdi da djevojčica pije desetak lijekova dnevno od kojih je postala dezorijentirana. Tijekom hospitalizacija redovito je vežu, a žali se i na fizičko zlostavljanje od strane osoblja.
Godine upozorenja bez reakcije
Na nehumano postupanje godinama upozorava i Jakov Labrović, autor dokumentarnog filma "Blink" iz 2017. godine, koji desetljećima prati liječenje brata oboljelog od shizofrenije. On tvrdi da je njegov brat u hrvatskim ustanovama doživljavao fizičko nasilje i izgladnjivanje te da je zbog toga često odlazio na liječenje u inozemstvo.
"Bolje mi je u Beču na psihijatriji nego u Hrvatskoj na slobodi", prenio je Labrović bratove riječi. Objasnio je da u stranim ustanovama pacijente ne tretiraju prekomjernim dozama lijekova i odnose se prema njima bez ponižavanja.
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter ističe da se ne radi o izoliranim slučajevima, nego o sustavnom problemu. Mjere prisile, kaže, traju predugo, a evidencije se ne vode propisno. Navela je primjer pacijenta koji je od 349 i pol sati boravka na klinici čak 286 i pol sati bio sputan. Napomenula je i da Sabor o izvješćima za protekle tri godine tek treba raspravljati.
"Zašto nekoga tko se smiri ostavljate i dalje sputanog i vezanog? To je isto kao i stavljanje pelena osobama koje nisu inkontinentne, što je za njih ponižavajuće. Uz to, mjere prisile primjenjuju i pelene stavljaju pred drugim pacijentima, što je dodatno poniženje", upozorava Šimonović Einwalter.
Zataškavanje i manjak nadzora
I nalazi Europskog odbora za sprječavanje mučenja prije tri godine potvrdili su prekomjerno vezivanje, manjak osoblja te zlostavljanje i kažnjavanje pacijenata u Hrvatskoj. Ustanove su dužne dvaput godišnje slati izvješća Povjerenstvu za zaštitu osoba s duševnim smetnjama, no predsjednica tog tijela Sunčana Roksandić ističe da je u zadnje vrijeme samo polovica bolnica ispunila tu obvezu.
Na propuste u nadzoru ukazuje i slučaj iz Jankomira, gdje je snimka nadzorne kamere pregledana tek 14 dana nakon smrti pacijenta. Roksandić istovremeno apelira na javnost da se zaustavi hajka na zdravstvene radnike koji nisu povezani sa slučajem i poziva pacijente da ne odustaju od traženja pravovremene pomoći.