NASILNI prosvjedi i pojačane sigurnosne mjere posljednjih su dana zahvatili više europskih zemalja. Dok vlasti u Francuskoj, Italiji i Albaniji pokušavaju obuzdati nerede, otvara se pitanje mogu li takve mjere smiriti situaciju ili će dodatno produbiti nezadovoljstvo građana.

O uzrocima prosvjeda, mogućoj eskalaciji i odgovoru europskih vlasti u emisiji Otvoreno na HRT-u govorili su zastupnik u Europskom parlamentu Davor Ivo Stier (HDZ), profesor sa Sveučilišta u Zagrebu Goran Bandov i politički analitičar Denis Avdagić

Stier: Pravo na prosvjed ne smije uključivati nasilje

Davor Ivo Stier ocijenio je da se situacija u Francuskoj postupno smiruje nakon nekoliko dana napetosti, čemu je pridonijelo uvođenje policijskog sata. "I u Strasbourgu sve teče mirno", rekao je.

Stier smatra da su nasilje i radikalizacija otvorili pitanje granice između legitimnog prosvjeda i ugrožavanja demokratskog poretka. "U demokraciji mora biti zajamčeno pravo na prosvjed, ali on mora biti miran. Kada prosvjedi postanu nasilni, kada se uništava imovina i ugrožavaju ljudi, država mora reagirati, ali s mjerom", poručio je.

Naglasio je da se pritom ne smiju zanemariti zahtjevi građana koji stoje iza prosvjeda. "Legitimne zahtjeve građana treba čuti, ali oni se moraju izražavati mirnim putem", ustvrdio je.

Stier je upozorio da unutarnje napetosti dodatno opterećuju Europu, koja se već suočava s ruskom agresijom na Ukrajinu i nestabilnošću na Bliskom istoku.

"Demokratski sustav omogućuje ljudima da prosvjeduju i traže promjene, ali pritom se moraju štititi pravo na život, imovinu i pravo na miran prosvjed. Ne smije se dopustiti da glavnu ulogu preuzmu nasilnici", zaključio je.

Bandov: Nasilje je zasjenilo stvarne uzroke problema

Goran Bandov, voditelj Središnjeg ureda za međunarodne odnose i održivi razvoj Sveučilišta u Zagrebu, istaknuo je da se pravo građana na prosvjed ne smije poistovjećivati s nasiljem. "Puno se više plašim društva koje nema prosvjeda nego onoga koje ih ima. Građani jesu nezadovoljni, a razlozi nisu isti u svim državama", rekao je.

Pojasnio je da se uzroci nezadovoljstva razlikuju, od stambene krize u Španjolskoj i Portugalu do problema u obrazovanju i rasta životnih troškova u Francuskoj i Italiji. "Taj bunt mlađih ljudi može se razumjeti jer su troškovi života iznimno porasli i mnogi ih financijski više ne mogu pratiti", kazao je.

Bandov upozorava da je nasilje preusmjerilo javnu raspravu s izvornih razloga prosvjeda na nerede i kriminal. "Sada razgovaramo o nasilnicima, zapaljenim trgovinama i kriminalu, a premalo o tome što su stvarni uzroci problema i kako ih riješiti", istaknuo je.

Kao primjer vanjskog tumačenja prosvjeda naveo je poruke Donalda Trumpa Francuskoj da zatvori granice, za koje smatra da su namijenjene američkim biračima.

"Kada jedan političar govori drugoj državi, često se zapravo obraća svojim biračima. Trump poručuje da bi s Demokratima takve slike kaosa mogle doći i u SAD. Ono što se događa u Francuskoj nema veze s migracijama iz 2015., nego s internim francuskim problemima", zaključio je Bandov.

Avdagić: Pad standarda i osjećaj nesigurnosti ključni su pokretači

Politički analitičar Denis Avdagić ocijenio je da se iza vala prosvjeda ne može tražiti samo jedan uzrok. "Zajednički nazivnik mogao bi biti pad standarda. Građani osjećaju da ovo nije ono što su očekivali od vremena u kojem žive, a uz to postoji i velika doza nesigurnosti zbog onoga što dolazi", rekao je.

Ukazao je na osjećaj nesigurnosti zbog budućnosti, posebno kod mladih i njihovih roditelja, koji se pitaju što donosi razvoj umjetne inteligencije i hoće li za njih biti radnih mjesta.

Avdagić je upozorio i na političko iskorištavanje nemira te mogući vanjski utjecaj putem društvenih mreža.

"Određene političke struje žele se maksimalno okoristiti prosvjedima. Ne možemo isključiti ni vanjski faktor, a tu se najčešće upire prstom prema Kremlju, iako postoje podaci da i drugi akteri pokušavaju utjecati na europske populacije", istaknuo je.

Odbacio je tezu da su prosvjedi rezultat jedinstvenog studentskog plana na europskoj razini.

"Razlozi za izlazak na ulice razlikuju se od zemlje do zemlje. Studentske organizacije nisu te koje stoje iza svega, puno se više vide domaći politički akteri", kazao je i dodao da iza nezadovoljstva stoji i strah zbog niza kriza - od rata u Ukrajini i na Bliskom istoku do rasta cijena energenata i inflacije.