U DEVET godina na Medvednici je nestalo oko 150 hektara šume, površina veća od 206 nogometnih igrališta ili polovine Maksimirskog parka, pokazala je interaktivna karta zagrebačke programerke Lade Kovjanić. Na Indexov upit, zagrebačka podružnica Uprave šuma odgovara da se tek nešto manje od 37 hektara, na kojima je zabilježena promjena šumskog pokrova, odnosi na područje pod gospodarenjem Hrvatskih šuma.

Osim toga, tvrdi Uprava šuma u svom odgovoru, "detaljnom provjerom objavljene analize, usporedbom satelitskih snimaka s katastarskim podacima, šumskogospodarskim planovima i ortofotosnimkama iz 2000. godine, utvrđeno je da su među površinama označenima kao izgubljena šuma obuhvaćena područja koja desetljećima nisu šuma, kao i površine na kojima se provodi obnova šuma".

Galerija

Kako je nastala analiza satelitskih snimaka

Podsjetimo, kao strastvena planinarka, koja Medvednicu smatra svojim drugim domom, Kovjanić je primijetila da se njezine šetnje omiljenim stazama sve češće pretvaraju u preskakanje panjeva, zaobilaženje nepreglednih čistina i gaženje kroz duboko blato. Potaknuta tim prizorima, odlučila je pokrenuti detaljno računalno istraživanje i analizu satelitskih snimaka europske misije Sentinel-2 u razdoblju od 2017. do 2026. godine.

"Napisala sam program koji analizira sječu šuma. Često sam na Sljemenu i neka područja baš izgledaju apokaliptično. A u posljednje vrijeme razmjeri sječe vide se i golim okom iz grada. Kad se na proljeće sve zazeleni, točno se mogu uočiti rupe u tim šumama", rekla je programerka i poduzetnica Lada Kovjanić.

Zagrebačka podružnica Uprave šuma, međutim, ističe kako upravlja sa samo 25 posto spomenutog područja, dok su ostale površine "u vlasništvu ili pod upravljanjem privatnih vlasnika, fakulteta, Parka prirode Medvednica i drugih dionika, dok se čak 29,62 hektara nalazi unutar građevinskih zona okolnih gradova i općina".

Na spomenutom području manje ili veće parcele posjeduje čak 15.000 privatnih vlasnika, a među većim su institucionalnim vlasnicima zagrebački Fakultet šumarstva i drvne tehnologije, Ministarstvo obrane, Prvostolni kaptol zagrebački (crkvena ustanova unutar Zagrebačke nadbiskupije), Grad Zagreb te ostale jedinice lokalne samouprave.

Povucite klizač na karti niže i pogledajte razmjere sječe

"Upoznati smo s analizom satelitskih snimaka koju je provela gospođa Kovjanić, u kojoj su crvenim poligonima označene površine različite namjene (poljoprivredne i građevinske površine, trasa i postaje žičare, prometnice, skijaške infrastrukture...), no dodatna stručna analiza, provedena usporedbom ortofotosnimaka iz 2000. godine s najnovijim dostupnim satelitskim snimkama ESRI-ja, pokazala je ozbiljne nedostatke u tumačenju objavljenih podataka.

Kao izgubljena šuma označene su i površine koje su već prije 2000. godine bile oranice, poljoprivredna zemljišta, urbana područja ili infrastrukturni objekti. Isto tako, u površinama označenima crvenom bojom nalaze se i dijelovi površine na kojima se nalazi mlada šuma, koja se slabo vidi na satelitskim snimkama", ističe Uprava šuma te dodaje da se pojedinačni prikazi otvorenih površina ne mogu automatski tumačiti kao trajni gubitak šume.

"Najmanje 22 hektara opustošila su olujna nevremena"

U detaljnom objašnjenju Hrvatske šume ukazuju da se od spomenutih 37 hektara, oko sedam hektara odnosi na trasu i postaje sljemenske žičare, površinu uz stanicu HGSS-a, te područje Crvenog spusta i sjedežnice. Još sedam hektara odnosi se na područje "Stubička gora", gdje je "sastojina običnog bora i smreke zamijenjena mladim hrastom kitnjakom".

"Preostala površina od 22,59 hektara dominantno je posljedica olujnih nevremena. Naime, pri tumačenju promjena nužno je uzeti u obzir posljedice snažnih olujnih nevremena koja su pogodila Medvednicu 2013., 2019., 2023. i 2026. godine. Značajne količine drvne mase stradale su uslijed lomova i vjetroizvala", pišu Hrvatske šume.

Zanimljivo je da se redovnim gospodarenjem, odnosno planiranom sječom, od 2018. do 2026. na Medvednici ostvarilo 40.491 kubnih metara drvne mase, dok je slučajni prihod, što je šumarski termin za drvo uklonjeno zbog oluja, sušenja, smrzavanja i drugih neplaniranih uzroka, iznosio čak 49.495 kubika. Pritom Hrvatske šume tvrde da ne postoje lokacije na kojima su utvrđena odstupanja od planiranog opsega radova.

Index je upit o sječi na Medvednici poslao i Javnoj ustanovi Park prirode Medvednica, koja je odgovorila kako "ne vodi svoju evidenciju o sječi, niti količini porušenih stabala u olujama, no zna koje su lokacije najjače stradale".

"Dio visoke šume je nestao, ali tlo nije golo"

Veći dio evidentiranih promjena upravo je posljedica razornih vjetrova, manje planiranih zahvata, ističe Javna ustanova, te dodaje da je "situacija s pokrovom visoke šume uistinu drugačija iz godine u godinu i na dijelovima Parka visoka šuma je nestala, ali tlo nije golo, nova šuma se diže. Visoka stabla imaju na satelitskim snimkama guste krošnje, tlo se ne vidi, dok mlade biljke, visoke svega nekoliko centimetara, nisu tako guste te je na snimkama vidljivo i tlo".

Iz Državnog inspektorata, pak, doznajemo da je od 2019. po službenoj dužnosti na širem području Medvednice provedeno ukupno 206 inspekcijskih nadzora gospodarenja šumama te podneseno ukupno 60 optužnih prijedloga. Doneseno je šest rješenja o otklanjanju nedostataka te je podnesena i jedna kaznena prijava zbog pustošenja šuma. Većina podnesenih optužnih prijedloga odnosi se na prekršaje u privatnim šumama.