SMRT 32-godišnjeg Kristiana Josipa Periša u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan u Jankomiru izazvala je brojne reakcije i otvorila pitanja o sigurnosti pacijenata u psihijatrijskim ustanovama.

Zdravstvena inspekcija utvrdila je ozbiljne nepravilnosti u provođenju mjera fizičkog sputavanja i vođenju medicinske dokumentacije, nakon čega su čelnici bolnice podnijeli ostavke. Četvorica medicinskih tehničara završila su u istražnom zatvoru zbog sumnje na teško ubojstvo, a postoji mogućnost i proširenja istrage.

O ovom slučaju i problemima u sustavu psihijatrijske skrbi u HTV-ovoj emisiji "Studio 4" govorio je psihijatar i sveučilišni profesor Veljko Đorđević, koji se godinama zalaže za smanjenje stigmatizacije osoba s duševnim smetnjama.

Đorđević nije skrivao zgroženost snimkama koje prikazuju postupanje prema Perišu. "Kao liječnik osjećam se jadno, kao psihijatar još jadnije, a kao čovjek sam zgrožen. Godinama upozoravam da smo se kao društvo raščovječili i da nam u 21. stoljeću, koje nazivamo stoljećem uma, sve više nedostaje zdravog razuma. I to ne samo u medicini, nego u cjelokupnom društvu", rekao je Đorđević.

"Nekad smo imali i psihijatre i psihologe u svim domovima zdravlja"

Podsjetio je da je Hrvatska svojedobno bila među predvodnicima razvoja izvaninstitucionalne skrbi za psihijatrijske pacijente, ali je takav pristup tijekom godina postupno zanemaren.

"Nažalost, taj naš model, koji je zaživio u velikom broju svjetskih zemalja, nije zaživio do te mjere u Hrvatskoj, i odlaskom profesora Hudolina i socijalna psihijatrija je polako nestala. Mi smo nekad imali i psihijatre i psihologe u svim domovima zdravlja", istaknuo je.

Osvrnuo se i na problem nedostatka stručnog osoblja, poručivši da smrt mladog pacijenta mora biti povod za konkretne promjene u psihijatrijskom sustavu.

"Poanta je: nemojmo opisivati, nego hajdemo promijeniti. A promijeniti je puno, puno teže nego samo opisivati. Ako ovaj tragični događaj, smrt ovog mladog čovjeka, pokrene nešto novo u našoj psihijatriji, mislim da ćemo biti sretni", poručio je.

"Bez obzira na njihovo ponašanje, moramo biti svjesni da su oni naši pacijenti"

Govoreći o postupanju medicinskog osoblja prema Perišu, Đorđević je naglasio da zdravstveni djelatnici imaju obvezu profesionalno se odnositi prema pacijentima čak i u najtežim i najzahtjevnijim okolnostima.

"Psihijatrijski pacijenti mogu biti agresivni, paranoidni, pod utjecajem alkohola ili u psihotičnom stanju, no bez obzira na njihovo ponašanje, uvijek moramo biti svjesni da su oni naši pacijenti, a mi terapeuti koji su dužni o njima skrbiti", naglasio je.

Prema njegovim riječima, kvalitetno psihijatrijsko liječenje ne može se temeljiti isključivo na lijekovima i mjerama fizičkog sputavanja. Ključnu ulogu imaju komunikacija, povjerenje i odnos zdravstvenog djelatnika prema pacijentu.

"Skrb o pacijentima ne svodi se samo na fizičko sputavanje ili primjenu lijekova, nego se temelji na odnosu između pacijenta i terapeuta. Bez tog odnosa, komunikacije i međusobnog povjerenja nema ni pozitivnog ishoda liječenja", poručio je.

Upozorio je i na nužnost dosljednog provođenja propisanih postupaka te stalnog nadzora nad radom medicinskog osoblja. "Netko mora protokol nadzirati, netko mora biti tu tko će brinuti da se postupa po protokolu, a ne da netko iskače izvan toga, jer to iskakanje je dovelo do ovog tragičnog događaja", istaknuo je.

"Zaposliti nekoga na psihijatriji znači dobro ga educirati o tome što je psihijatrija"

Đorđević smatra da je posebno važno kvalitetno pripremiti zdravstvene djelatnike koji počinju raditi na psihijatrijskim odjelima. Osim stručnog znanja, naglasio je, nužno je imati i empatiju prema pacijentima.

"Zaposliti nekoga na psihijatriji znači dobro ga educirati o tome što je psihijatrija, kakvi su psihijatrijski bolesnici i koja je njegova uloga. Pritom čovjek treba prepoznati ima li empatije za taj posao ili nema", rekao je Đorđević.

Očekuje da će tragedija u Jankomiru dovesti do ozbiljnog preispitivanja načina rada zdravstvenih ustanova, uključujući sustave kontrole, edukacije i stručnog nadzora zaposlenika.

"Ova situacija će prodrmati našu cijelu zemlju i sve strukture. Da će se svatko pogledati: da li ja dovoljno kontroliram, da li ja dobro educiram, da li mi radimo supervizije da vidimo kako taj naš sustav funkcionira. A bez toga nema napretka", upozorio je.

"Riba smrdi od glave, ali se čisti od repa"

Posebno je naglasio odgovornost upravljačkih struktura zdravstvenih ustanova, smatrajući da se nadzor mora provoditi na svim razinama.

"Ustanove moraju biti pod nadzorom, i to od vrha prema dolje. Kako se kaže, riba smrdi od glave, ali se čisti od repa. Čini mi se da se i u ovom slučaju počelo od repa. Zdravstveni sustav ne možemo promatrati odvojeno od socijalne skrbi, obrazovanja i medija. Suočavamo se s brojnim problemima, a istodobno zaostajemo u prevenciji i edukaciji, već od vrtićke dobi pa sve do srednje škole", ustvrdio je.

Đorđević je zaključio da je za poboljšanje psihijatrijske skrbi potrebno više ulagati u praktično osposobljavanje zaposlenika, kontinuirano stručno usavršavanje i razmjenu iskustava s drugim zemljama.

"Nije dovoljno samo čitati o novim dostignućima u svijetu, moramo učiti od najboljih. Ključno je iskustveno učenje, a ne samo usvajanje teorijskog znanja, uz kontinuiranu edukaciju i superviziju", kazao je.