BROJ dana s visokim rizikom od šumskih požara u južnoj Europi udvostručio se od 1981. godine, pokazalo je istraživanje objavljeno danas u časopisu Scientific Reports, upozoravajući da regija ulazi u razdoblje "ekstremnog rizika od požara". Istraživanje, koje je predvodio Raúl Cordero sa Sveučilišta u Groningenu u Nizozemskoj, obuhvatilo je velik dio Pirenejskog poluotoka, Francusku, Italiju i Grčku.

Najizraženiji porast zabilježen je na Pirenejskom poluotoku, gdje su u dijelovima Portugala i Španjolske tijekom posljednjeg desetljeća zabilježena do 25 dana godišnje s ekstremno toplim, suhim i vjetrovitim uvjetima pogodnima za izbijanje požara, dok ih je u razdoblju od 1981. do 2010. bilo manje od deset.

Galerija

No unatoč povećanom riziku, autori navode da je u posljednjem desetljeću, od 2016. do 2025., u južnoj Europi u prosjeku zabilježeno manje šumskih požara nego ranije te da je u većini zemalja opožarena površina bila manja nego tijekom 1980-ih.

"Uspješnije gašenje požara istodobno je pridonijelo nakupljanju zapaljivog materijala"

Takav trend pripisuju, između ostalog, boljem upravljanju šumskim požarima, uključujući kvalitetniju obuku vatrogasaca, veći broj protupožarnih zrakoplova te veću osviještenost javnosti. Međutim, autori upozoravaju da je upravo uspješnije gašenje požara istodobno pridonijelo nakupljanju zapaljivog materijala u okolišu.

To u kombinaciji s klimatskim promjenama povećava opasnost od rjeđih, ali znatno razornijih megapožara koje je teško obuzdati. Autori stoga preporučuju ciljano i kontrolirano provođenje redovitog spaljivanja vegetacije te primjenu umjerenog, a ne maksimalnog, suzbijanja požara kao mogućih mjera za sprječavanje nastanka požara velikih razmjera.