SVE INTENZIVNIJI iranski napadi uvlače Jordan u prvi plan sukoba na Bliskom istoku. Zašto je ova zemlje sada na meti Teherana i kakvu tu ulogu igradi SAD i Izrael, analizira DW.

U dijelovima Jordana ponovno su se prošlog tjedna oglasile sirene za zračnu opasnost zbog iranskih raketa usmjerenih prema toj zemlji. Jordanska vojska objavila je da je njezin sustav protuzračne obrane presreo i oborio tri rakete lansirane iz Irana koje su ušle u jordanski zračni prostor. U napadu nije bilo ozlijeđenih,

Napad se dogodio nedugo nakon niza incidenata koji su povećali pritisak na jednog od ključnih arapskih saveznika SAD-a. Prošlog tjedna u iranskom raketnom napadu na američku bazu u Jordanu poginula su dva američka vojnika, a ranjeno je tridesetak pripadnika američke vojske.

Jordan kao meta Irana

Jordan je jedna od osam arapskih država sa stalnim američkim vojnim objektima. Neke od tih zemalja, osobito one u Perzijskom zaljevu, našle su se na meti iranskih napada nakon što su SAD i Izrael krajem veljače pokrenuli zajedničke udare na Iran. Teheran je ubrzo nakon toga ispalio rakete i prema Jordanu, nakon čega je uslijedilo zatišje. U međuvremenu je Jordan pomagao u presretanju iranskih projektila namijenjenih Izraelu i objašnjavao da na taj način štiti vlastiti zračni prostor.

"Iran zadržava pravo uzvratiti svakoj državi u regiji koja na svom teritoriju ima američke vojne baze ili kapacitete, a Jordan je jedna od njih", rekao je za DW Erwin van Veen, viši istraživač na Institutu Clingendael u Haagu. "Ipak, mogućnosti jordanskog kralja Abdullaha II. vrlo su ograničene jer Jordan uvelike ovisi o SAD-u, i vojno i gospodarski."

Nakon prvih napada, Jordan je pozvao iranskog veleposlanika u Amanu na razgovor. Ministarstvo vanjskih poslova zatražilo je hitan prekid napada, koje je ocijenilo "neopravdanima i izravnima".

Ekonomska i vojna ovisnost o SAD-u

Sjedinjene Države najveći su pojedinačni strani partner Jordana. Prema sedmogodišnjem Memorandumu o razumijevanju potpisanom 2022., Washington se obvezao na godišnju ekonomsku i vojnu pomoć od 1,45 milijardi dolara. Američki Kongres je za 2025. godinu taj iznos povećao na 1,65 milijardi dolara, što je tri puta više nego 2010. godine.

Osim toga, Sporazum o obrambenoj suradnji iz siječnja 2021. omogućuje američkim snagama formalni pristup jordanskim vojnim objektima. Prema nedavnim izvješćima, u Jordanu je trenutno raspoređeno oko 4.000 američkih vojnika, što je značajno više nego prethodnih godina.

Unatoč tome, jordanski ministar vanjskih poslova Ayman Safadi u ožujku je izjavio da u zemlji nema stranih vojnih baza. Kelly Petillo, voditeljica programa za Bliski istok i Sjevernu Afriku pri Europskom vijeću za vanjske odnose, smatra da je jedan od razloga za umanjivanje američke vojne prisutnosti snažno protivljenje dijela javnosti SAD-u.

"Iako se Jordan trudi ostati neutralan u ovom ratu, postojeći savezi, poput onog sa SAD-om, ne utječu samo na ionako krhku sigurnost zemlje, nego izazivaju i nezadovoljstvo građana", rekla je Petillo za DW. Ona pretpostavlja da Jordan, slično kao i saveznici iz Perzijskog zaljeva, počinje preispitivati doprinosi li savez sa SAD-om stabilnosti zemlje ili je zapravo izvor dodatne nestabilnosti.

Istraživanje organizacije Arab Barometer iz 2026. godine pokazalo je da samo 12 posto Jordanaca ima pozitivan stav o vanjskoj politici američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Odnosi s Izraelom

Petillo upozorava na još jedan rizik za Aman: iranski napadi mogli bi stvoriti dojam da je Jordan na istoj strani kao Izrael. "Takav dojam mogao bi dodatno povećati nezadovoljstvo javnosti i potaknuti nove prosvjede, kakve smo već vidjeli tijekom rata u Gazi, kada su prosvjednici tražili raskid mirovnog sporazuma između Jordana i Izraela iz 1994. godine", kaže ona.

Odnosi Izraela i Jordana posljednjih su godina sve napetiji. U studenom 2023. obje su zemlje povukle svoje veleposlanike nakon što je Jordan osudio izraelske vojne akcije u prvim danima rata u Gazi. Taj rat počeo je nakon napada Hamasa na Izrael 7. listopada 2023. godine. Hamas se u SAD-u, Europskoj uniji i nekim drugim državama smatra terorističkom organizacijom.

Jordan je među najglasnijim zagovornicima rješenja po modelu dviju država, koje podrazumijeva stvaranje neovisne palestinske države uz Izrael. Palestinsko pitanje za Jordan je od posebne važnosti jer više od polovice njegova stanovništva, uključujući i kraljicu Raniju, ima palestinsko podrijetlo. Prema podacima UNRWA-e, Agencije UN-a za pomoć palestinskim izbjeglicama, u Jordanu živi oko 2,4 milijuna palestinskih izbjeglica.

Ipak, Jordan odlučno odbija mogućnost novog priljeva Palestinaca na svoj teritorij, dijelom zbog visokih troškova zbrinjavanja i neizvjesnosti oko njihova povratka. "Jordan se već suočava sa značajnim smanjenjem sredstava USAID-a, kao i s povlačenjem američke potpore UNRWA-i", kaže Petillo.

Unutarnje nezadovoljstvo

Sve se to događa u trenutku dok se zemlja bori s visokim javnim dugom i nezaposlenošću. Nezadovoljstvo građana dodatno potiče širenje izraelskih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali, za koja Ujedinjeni narodi i organizacije za ljudska prava kažu da se ubrzano grade od 2023. godine. Istovremeno je poraslo i nasilje izraelskih doseljenika nad Palestincima.

Prema podacima organizacije Save the Children, u prvih šest mjeseci 2026. godine više od tisuću palestinske djece raseljeno je zbog porasta nasilja doseljenika na Zapadnoj obali. To je polovica ukupnog broja djece koja su morala napustiti svoje domove zbog nasilja doseljenika u prethodne tri godine.

"Sadašnja izraelska vlada navela je još u svom koalicijskom sporazumu iz 2022. da je njezin krajnji cilj zapravo pripajanje Zapadne obale", kaže Erwin van Veen. On smatra da je Jordan u iznimno teškoj poziciji. "Ima vrlo malo prostora za manevriranje – kako prema Izraelu, tako i prema Washingtonu, ali i Iranu", zaključuje van Veen.

Zapadna obala, teritorij površine oko 5.655 četvornih kilometara između Izraela i Jordana, pod izraelskom je kontrolom od Šestodnevnog rata 1967. godine. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda smatra da "izraelska naselja na palestinskim teritorijima okupiranima od 1967., uključujući Istočni Jeruzalem, nemaju pravno uporište".