SJEDINJENE Države proizvode toliko nafte da svakodnevno isporučuju milijune barela sirove nafte u inozemstvo, no Amerikanci se suočavaju s drastičnim rastom cijena goriva. Zbog rata na Bliskom istoku i zatvaranja Hormuškog tjesnaca, gotovo milijarda barela nafte ostala je zarobljena u Zaljevu, zbog čega su azijske i europske zemlje hitno potražile zamjenu, naglo povećavši potražnju za američkim izvozom.

SAD već sada izvozi više sirove nafte nego što uvozi, a neke zemlje, poput Kine, već su počele ograničavati vlastiti izvoz nafte. To je potaknulo pitanje zašto SAD ne bi zadržao više sirove nafte i goriva kod kuće kako bi smanjio cijene, piše CNN.

Stav administracije

Stručnjaci iz industrije priznaju da bi kontrola izvoza mogla kratkoročno obuzdati cijene, no dugoročno strahuju da bi takva ograničenja uništila američke rafinerije i narušila ugled Amerike kao pouzdanog dobavljača energije, potencijalno gurnuvši njezine saveznike u recesiju.

Trumpova administracija tvrdi da smanjenje izvoza nije opcija o kojoj se razmišlja. Ministar energetike Chris Wright i ministar unutarnjih poslova Doug Burgum u više su navrata, javno i privatno, uvjeravali da Bijela kuća ne razmatra ograničenja izvoza. Unatoč tome, neki se zastupnici nadaju da će Bijela kuća preispitati svoju odluku.

Demokratski zastupnik Ro Khanna nedavno je ponovno predložio zakon koji bi zabranio izvoz benzina tijekom razdoblja visokih cijena goriva. "To je zdravorazumski. Zašto bismo slali našu naftu u inozemstvo dok Amerikanci plaćaju previše na benzinskim postajama? Trebali bismo imati vlastite zalihe nafte za Amerikance. To bi snizilo cijenu", izjavio je Khanna prošlog mjeseca za Fox Business.

"Užasna ideja"

Iako bi zabrana izvoza energije mogla donijeti političke bodove, neki analitičari upozoravaju da ne bi imala željeni ishod. Problem je u tome što se složeni američki lanac opskrbe energijom oslanja na kombinaciju uvoza i izvoza.

Matt Smith, vodeći analitičar za naftu u Kpleru, naglašava da, iako su SAD neto izvoznik, i dalje uvoze 6.5 milijuna barela sirove nafte dnevno. Američke rafinerije, koje su često starijeg datuma, već su dosegle maksimalne kapacitete za preradu lake, slatke sirove nafte koja se proizvodi u Permskom bazenu.

Često moraju miješati tu američku naftu iz škriljevca s težim vrstama iz Kanade, s Bliskog istoka i iz Latinske Amerike kako bi proizvele benzin i dizel. Višak američke sirove nafte se izvozi. Drugim riječima, SAD nije energetski samodostatan otok.

Vjerojatnost ograničenja 35 posto

Zabrana izvoza energije lako bi se mogla obiti o glavu, kažu stručnjaci. Bob McNally, osnivač i predsjednik Rapidan Energy Groupa te bivši energetski savjetnik predsjednika Georgea W. Busha, rekao je da bi svaki pad cijena uzrokovan ograničenjima izvoza bio privremen.

Zabrinutost je da bi prisiljavanje rafinerija da rade isključivo na američkoj nafti moglo smanjiti njihove profitne marže. "Rafinerije će proizvoditi manje benzina, a to će na kraju dovesti do viših cijena", rekao je McNally. Ipak, McNally ne isključuje mogućnost ograničenja izvoza ako se energetska kriza pojača, što on i očekuje.

Njegova tvrtka procjenjuje da postoji 35 posto šanse da će cijene toliko porasti da će Trumpova administracija u nekom obliku primijeniti ograničenja na naftne derivate. "Bio sam u Bijeloj kući kad situacija postane napeta. Ovo je užasna ideja, ali kako cijene rastu, moglo bi joj biti teško odoljeti", rekao je McNally.

"Ne mogu vjerovati da ovo govorim"

Najgori poremećaj u opskrbi energijom u povijesti natjerao je neke analitičare da preispitaju dugogodišnja uvjerenja o kontroli izvoza. Vikas Dwivedi, globalni energetski strateg u Macquarie Groupu, rekao je da bi privremena zabrana izvoza nafte i naftnih derivata vjerojatno drastično srušila cijene benzina i nafte u SAD-u, ublažavajući pritisak na potrošače uoči izbora na sredini mandata.

Tvrdio je da bi rafinerije mogle prevladati probleme uzrokovane gubitkom pristupa težoj stranoj sirovoj nafti. "Ne mogu vjerovati da ovo govorim. Tijekom cijele svoje karijere rekao bih: 'Zabrana neće funkcionirati. Ne činite to. To je besmislica'", rekao je Dwivedi.

"Potpuni kaos" i otpor industrije

Robert Auers, menadžer za rafinirana goriva u RBN Energyju, rekao je da bi zabrana izvoza nafte i naftnih derivata mogla privremeno sniziti cijene goriva, ali uz ogromnu dugoročnu cijenu. Auers je ustvrdio da bi to izazvalo "potpuni kaos" koji bi prisilio rafinerije da smanje proizvodnju, a neke bi se čak i trajno zatvorile.

"Mogli biste drastično sniziti cijene sljedeći tjedan. Ali taj bi učinak s vremenom izblijedio. Za godinu dana, cijene možda ne bi bile ništa drugačije nego danas", rekao je Auers.

Velike naftne kompanije sigurno bi se borile protiv takvog poteza. "To bi bila vrlo loša politika i naišla bi na vrlo snažno i glasno protivljenje industrije", rekao je za CNN izvor iz naftne i plinske industrije. Izvršni direktor Chevrona Mike Wirth upozorio je ovog tjedna da zabrane izvoza, ograničenja cijena i slične politike neće funkcionirati.

Govoreći na globalnoj konferenciji Instituta Milken, Wirth je rekao da takve politike možda jesu "dobronamjerne", ali povijest pokazuje da imaju "neželjene posljedice koje stvari mogu pogoršati, a ne poboljšati".

Što s ostatkom svijeta?

Ograničavanje opskrbe američkom naftom ostatku svijeta naštetilo bi globalnom gospodarstvu, što bi se vjerojatno odrazilo i na Sjedinjene Države. Dwivedi je rekao da bi globalne cijene nafte, benzina, mlaznog goriva i drugih energenata "podivljale". "Odjednom biste mogli riskirati globalnu recesiju. A mi ne možemo biti izolirani od toga. Vratilo bi nam se kao bumerang", rekao je.

Auers je predvidio ozbiljnu odmazdu protiv Sjedinjenih Država, uključujući potencijalne carine. "Započeli biste potpuno novi trgovinski rat, gori od prošlogodišnjeg", rekao je.

Neke od tih iznimno visokih globalnih cijena platili bi američki saveznici u Europi i Aziji, zemlje koje se oslanjaju na američku energiju tijekom krize. "Trajno bismo uništili svoj ugled kao energetskog arsenala", zaključio je McNally.