ČINI se da je došlo do djelomične promjene trendova u odabiru učenika kada se govori o upisima u srednje škole. Naime, sve je veći interes za strukovne škole, a sve manji za gimnazije.

O tome je za RTL govorio Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO).

"Neke gimnazije ne upisuju dovoljan broj učenika"

"Očekujem da će se nastaviti trend povećanog interesa za neke gimnazije, osobito u većim gradovima i četverogodišnje strukovne tehničke škole. Raduje povećan interes za neka trogodišnja strukovna zanimanja što je posljedice prilika na tržištu rada jer učenike motivira mogućnost zapošljavanja i pristojnih plaća, pritom mislim i na hotelijersko-ugostiteljske škole", kazao je Filipović.

Kaže da se osjeća trend pada upisa u gimnazije. "Taj trend se osjeća, čak i neke gimnazije u Zagrebu ne uspiju u prvom roku upisati dovoljan broj učenika, osobito problem upisa broja učenika imaju gimnazije u manjim gradovima", naglašava.

Nedavno je ministar obrazovanja Radovan Fuchs rekao da Ministarstvo želi povećati obuhvat djece u gimnazijskim programima, s obzirom na to što u Hrvatskoj samo 30 posto učenika nakon osnovne škole, školovanje nastavlja u gimnazijama, a prosjek EU-a kreće se oko 60 posto. Filipović je upitan je li to paradoksalna situacija u kojoj je s jedne strane Hrvatska zemlja u kojoj najviše učenika nastavlja školovanje nakon osnovne škole, čak 96 posto, no s druge strane od tog velikog broja učenika, njih 70 posto upisuje strukovne, a 30 posto gimnazijske programe.

Revidiranje upisnih kvota

"Samo se na prvi dojam može činiti paradoksalno, moramo znati da je to trend koji traje već desetljećima i da ga je teško promijeniti. U većini europskih zemalja nije uobičajeno da se u većem postotku učenici nakon završene strukovne škole upisuju na fakultete dok je to kod nas jako prisutno. Završetkom gimnazije učenik je nužno usmjeren za upis na fakultet jer spektar zanimanja mogućnosti zapošljavanja nakon gimnazije gotovo da ne postoji.

Ono što je posebno zabrinjavajuće je da je svake godine sve manji broj učenika koji upisuju srednje škole, a broj upisnih mjesta je isti ili se čak i povećava. Mislim da bi trebalo revidirati upisne kvote za zanimanja za koja ne postoji interes na tržištu rada, a otvoriti nova zanimanja za koja postoje interesi", kazao nam je Filipović

Jedan od glavnih uzroka veće zainteresiranosti za strukovne škole je veća mogućnost zapošljavanja, kaže. "Zainteresiranost za strukovne škole zasigurno je posljedica veće potražnje kad su u pitanju neka zanimanja na tržištu rada i stjecanja zanimanja nakon srednjoškolskog obrazovanja koje omogućava zapošljavanje, ali u velikoj mjeri tome je pridonio sustav mature koji omogućava svim učenicima četverogodišnjih i petogodišnjih strukovnih škola da polaganjem državne mature mogu upisati bilo koji studijski program naravno ako postignu odgovarajuće rezultate", govori Filipović.

Nacionalni ispiti kao kriterij

Odgovorio je i na pitanje je li problem u velikom broju odlikaša.

"Što se tiče nemogućnosti upisa u srednje škole tzv. super odlikaša stvorena je fama jer samo nekoliko gimnazija u Zagrebu ima probleme te vrste, sve druge škole mogu bez problema na temelju ocjena upisati učenike. Što se tiče nacionalnih ispita, oni mogu biti jedan od kriterija za upis u srednje škole kada to odluči obrazovna politika. Nacionalni centar zajedno sa školama je u dvije godine provedbe nacionalnih ispita pokazao da smo spremni provesti nacionalne ispite i ostaje mogućnost njihove primjene i za upise u srednje škole", dodaje Filipović.

"Moj je osobni stav da se nacionalni ispiti primijene kao jedan od kriterija za upise u srednje škole i time će se problem riješiti", zaključio je Filipović.