U KUĆI u Brčkom pronađeno je 31 dijete, od kojih je šestero nađeno s hrvatskim dokumentima, ali nisu na popisu nestalih. Istragu vode domaće i strane policijske agencije, uključujući MUP RH i Europol.

O tome su u Otvorenom govorili Alen Tahiri, ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, nacionalni koordinator za suzbijanje trgovine ljudima; Tatjana Katkić Stanić, ravnateljica Zavoda za socijalni rad u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike; Selma Ilić, voditeljica Službe za zaštitu migranata Hrvatskog Crvenog križa i Tomislav Ramljak iz Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.

Tahiri kaže da je ovo prvi ovako velik slučaj kada su u pitanja maloljetna djeca. "No mi kroz naš operativni tim koji se sastaje svaki mjesec i raspravljamo što to mi kao Republika Hrvatska možemo još uz sadašnji mehanizam omogućiti tim žrtvama", rekao je Tahiri.

"Zabrinjavajuće je što još uvijek postoje ovakvi slučajevi"

Dodao je da je 2023. godine bilo malo više identificiranih malodobnih žrtava u odnosu na ostale godine.

"Izražavam zabrinutost da još uvijek postoje ovakvi slučajevi. Simptomatično nije samo za Hrvatsku ili BiH ili jugoistočnu Europu kada je u pitanju fenomen trgovanja ljudima i radna eksploatacija malodobnih građana. To je fenomen koji je zahvatio gotovo cijeli svijet", rekao je i dodao da je procjena da se na tome godišnje ilegalno zaradi preko 150 milijardi eura.

O slučaju u Brčkom dosad se zna da su neka djeca hrvatski državljani i da se u Hrvatskoj ne vode kao nestali.

"Vjerojatno da djeca imaju dvojno državljanstvo ili su zaista dovedena iz Hrvatske u BiH. Nije evidentirano da su djeca nestala u Hrvatskoj. Vjerojatno su ih roditelji na neki način odveli u BiH, u navedenu kuću. Treba istražiti i istraga će pokazati na koji način i zašto su roditelji uopće odveli djecu tamo", rekao je Ramljak.

"Ovo je zastrašujući scenarij"

"Ovo je zastrašujući scenarij, zaista je veliki broj djece. Zaista se nadam da nije došlo do nekog fizičkog zlostavljanja ili, još gore, da nije došlo do seksualnog zlostavljanja djece, što nažalost također nije rijetkost kod ovakvih primjera", rekao je Ramljak.

Selma Ilić, voditeljica Službe za zaštitu migranata Hrvatskog Crvenog križa, govorila je o protokolima u zbrinjavanju žrtava trgovanja ljudima.

"U Hrvatskoj postoji uspostavljen nacionalni referalni sustav. U tom sustavu jasno su definirane uloge i zadaće svih dionika. Moram napomenuti, što je specifično kod toga, to je ta žurnost u postupanju. I zaista, kako bi se to omogućilo i što žurnije postupalo po dojavi, odnosno informaciji da imamo identificirane žrtve trgovanja ljudima, imenovane su kontakt-točke u nadležnim institucijama", rekla je Ilić.

"Procedure za djecu žrtve drugačije nego kad su žrtve odrasli"

Dodala je da one direktno međusobno razmjenjuju informacije.

"Nakon toga se u najkraćem mogućem roku uspostavlja sustav mobilnih timova za pružanje prvih oblika pomoći žrtvama, koji se onda upućuju na teren kako bi obavili inicijalni razgovor, napravili procjenu potreba i na taj način pokrenuli sustav pružanja pomoći i zaštite", pojasnila je Ilić.

"Siguran smještaj je samo jedno od prava koje žrtve kao takve imaju, iako nije nužno. Postoje naravno i slučajevi kada osoba može boraviti u svojoj obitelji, ako je sigurno i ako su svi drugi uvjeti zadovoljeni, ali ima onda pravo na nekakav drugi oblik, na psihosocijalnu podršku, na zdravstvene usluge, nekakvo pravno savjetovanje i slično", kazala je Ilić.

"Važno je pojasniti da su procedure kad se radi o djeci koja su eventualno žrtve trgovanja nešto drugačije nego kad se radi o odraslim osobama. Kad se radi o zaštiti djece, uključuje se ministarstvo, odnosno nacionalni koordinator iz ministarstva, pa po proceduri do područnih ureda", rekla je Katkić Stanić.

"U riziku najčešće jednoroditeljske i siromašne obitelji"

Nacionalni koordinator sudjeluje od samog početka, od identificiranja žrtve. "Obavlja prvi razgovor s djetetom, pokušava dobiti sve relevantne činjenice koje su mu važne da vidi koji su rizici, što se događa i da bi dalje mogao napraviti prvi plan pomoći i podrške i nakon toga vidjeti što je sve potrebno poduzeti", rekla je Katkić Stanić.

Kaže da su u riziku obično jednoroditeljske i siromašne obitelji. "Obitelji koje su izolirane, koje nemaju dovoljne informacije, gdje nema dovoljno kontakata, a nekada i pripadnici pojedinih nacionalnih manjina. Sve one skupine koje su inače u pojačanom riziku, a isto tako su djeca unutar tih skupina u pojačanom riziku od trgovanja ljudima, kao i svim drugim oblicima zlostavljanja i zanemarivanja", rekla je.

"Sve ovisi koja je svrha same žrtve, je li to radna eksploatacija, prosjačenje ili vrlo često seksualno zlostavljanje i iskorištavanje samog djeteta. Naravno da vrbovanje može biti na razne načine, u ovom slučaju, kao što je navedeno, su uključeni roditelji. Međutim, može doći do otmice ili čak vrbovanja putem interneta, što je vrlo često također slučaj", rekao je Ramljak.

"Morate biti posebno ranjivi da bi vas netko uspio namamiti i nagovoriti"

Ilić najviše radi s odraslim ljudima koji su žrtve trgovanja ljudima. Govorila je o njihovim sudbinama.

"Radi se, ja bih rekla, o cjeloživotnoj teškoj situaciji, koja u konačnici rezultira jednim od najtežih oblika iskorištavanja. Naše iskustvo je pokazalo, podjednako i za žene i za muškarce, kako morate biti posebno ranjivi da bi vas netko uspio namamiti, nagovoriti na nešto i da vi zapravo pristanete i povjerujete u to sve, kako trgovanje ljudima i krene", rekla je Ilić.

Navela je da je riječ o velikim obećanjima. 

"Ako se sjetite slučaja roba koji je bio kod Karlovca, koji je bio zaista jedan ekstreman slučaj. Odrasla osoba je bila dovedena na rub, ugrožen mu je bio život. Našli su ga u jarku, čovjek je imao 30 kg, završio je u bolnici i nakon toga smo ga mi preuzeli i nije bilo jednostavno pružiti mu pomoć", ispričala je Ilić.

Dodala je kako se podjednako radi i o radnom iskorištavanju i o seksualnom iskorištavanju.

"Velika izloženost djece mobitelima i aplikacijama povećava rizik"

"Dugotrajan je oporavak takvih osoba i nakon toga teško im je stati ponovno na svoje noge. Nije zapravo na neki način ograničeno do kada traje ta podrška osobama koje su u potrebi. Tu je Hrvatska zaista ispred drugih zemalja jer to pružanje pomoći ne uvjetuje toliko sa suradnjom s tijelima kaznenog progona. Mislim da se prava koja imaju zaista ispunjavaju u punom obimu", naglasila je Ilić.

Katkić Stanić istaknula je veliku izloženost djece mobilnim uređajima, različitim aplikacijama.

"To povećava rizik i njihovu ranjivost da ih odrasla osoba na neki način namami i uvuče u lanac kriminala, a da djetetu zaista nije jasno čemu je izloženo. Često se takve osobe predstavljaju kao njihovi vršnjaci. Namame ih na određene fotografije, traže od njih neke povjerljive podatke", rekla je.

"Djevojčici je ponuđeno da se bavi modelingom, a pripremali su je za prostituciju"

Ispričala kako je u svojoj praksi imala djevojčicu koja je na takav način bila namamljena. "Bila je pripremljena za prodaju u Italiji, bavljenje prostitucijom. A negdje je na nekoj stranici ponuđeno da se bavi modelingom i manekenstvom u Italiji. Sva sreća da je imala roditelje koji su uspjeli primijetiti da se nešto događa i da smo na vrijeme zaustavili cijelu tu situaciju", kazala je Katkić Stanić.

Nisu samo obitelji koje su siromašne u riziku da im se dogodi slična situacija.

"Izloženost internetu i vrijeme koje djeca provode te možda nedovoljna educiranost pojedinih roditelja da prate što se događa i koje sadržaje djeca prate može ponekad dovesti do toga da dijete bude također žrtva trgovine i lanca krijumčara", rekla je Katkić Stanić.