NJEMAČKA je potpuno obustavila zajednički program razvoja borbenog zrakoplova s Francuskom, što predstavlja težak udarac za europsku obrambenu suradnju, javlja BBC. Ovaj vodeći projekt najavljivan je kao ambiciozno vojno partnerstvo bez premca, no umjesto toga pretvorio se u najočitiji primjer neslaganja između dviju ključnih europskih država.

Ovakva odluka Berlina izravno potkopava napore da se pokaže kako Europa može djelovati strateški i s jedinstvenim ciljem. Do raskida suradnje dolazi u trenutku kada slabe veze sa Sjedinjenim Američkim Državama te dok traje ruska agresija u Ukrajini. BBC u svojoj analizi donosi odgovore na pitanja kako je došlo do ovog kraha i zašto je on uopće važan.

Projekt osmišljen u potpuno drugačijem svijetu

Cijeli je projekt bio "osmišljen u nekom drugačijem svijetu", objašnjava za BBC Christoph Bergs, analitičar za zračne snage pri Kraljevskom institutu za obrambene i sigurnosne studije (RUSI).

Novi borbeni zrakoplov trebao je biti središnji dio šireg projekta Budućeg zračnog borbenog sustava (FCAS). Taj su plan još 2017. godine skovali tadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel i tek izabrani francuski predsjednik Emmanuel Macron. Bergs navodi kako je to u ono vrijeme bio način da se "ponovno pokrenu" francusko-njemački odnosi, ali i da se spoje financijska sredstva koja su tada, u smislu vojnih proračuna, bila znatno ograničenija.

"Ovo je revolucija", izjavio je Macron kada je projekt pokrenut, dodajući kako se "ne treba bojati revolucija kada su one mirne, dobro promišljene i stvorene da traju". Francuski je predsjednik dugo zagovarao ideju da se Europa mora jače povezati na polju obrane kako bi manje ovisila o vanjskim partnerima koji se mogu pokazati nepouzdanima. Iako unutar samog FCAS sustava postoji više važnih stupova - poput motora, senzora i digitalne obavještajne mreže zvane "borbeni oblak" - razvoj novog aviona uvijek je bio u samom središtu priče.

Svađe oko kontrole i podjele posla

Njemački dužnosnici sada tvrde kako će se "ključni" dijelovi projekta izvan samog zrakoplova nastaviti, no iz Berlina nisu točno objasnili što to zapravo znači. Ono što se pouzdano zna jest da su s vremenom izbili golemi sukobi između glavnih industrijskih igrača - francuske tvrtke Dassault Aviation i europskog zrakoplovnog diva Airbusa, koji je u pregovorima predstavljao Njemačku i Španjolsku, državu koja se projektu priključila nešto kasnije.

Glavne svađe izbile su oko kontrole nad cijelim sustavom i načina na koji će se podijeliti posao. Dok se u Francuskoj smatralo da Dassault mora biti glavni izvođač, poznati njemački vojni analitičar Nico Lange tvrdi da je problem bio upravo u toj francuskoj tvrtki. Prema njemačkim izvještajima, Dassault je pod svaku cijenu gurao sebe na vodeću poziciju.

"S drugim francuskim tvrtkama stvari idu dobro. FCAS nije isto što i europska obrana… bit će još mnogo drugih dobrih projekata", napisao je Lange na društvenoj mreži X. Iz tvrtke Dassault za sada odbijaju komentirati cijelu situaciju.

Francuzi htjeli laki avion za nosač, Nijemci teški lovac za prevlast na nebu

S vremenom je postalo potpuno jasno da Njemačka i Francuska zapravo traže i žele posve različite stvari. Kako za BBC ističe analitičar Christoph Bergs, Francuzi su željeli "mali, laki borbeni avion" koji može polijetati s njihovog nosača zrakoplova Charles de Gaulle. S druge strane, Nijemci su tražili znatno veći zrakoplov koji im može osigurati punu "prevlast u zraku".

Istovremeno, njemačka je obrambena industrija postala znatno samouvjerenija i drskija zbog golemog rasta domaćeg vojnog proračuna. Zbog toga Berlin više nije bio spreman na kompromise koje nije smatrao izvedivima. Nekadašnja njemačka štednja na obrani potpuno se preokrenula nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, ali i nakon što je američki predsjednik Donald Trump pritisnuo Europu da sama plaća svoju sigurnost.

Odlučujući sastanak Merza i Macrona

Do veljače ove godine, njemački kancelar Friedrich Merz već je počeo otvoreno preispitivati cijelu ideju o zajedničkom avionu.

"Hoće li nam za 20 godina uopće trebati borbeni zrakoplov s posadom? Treba li nam to, s obzirom na to da ćemo ga morati razvijati uz ogromne troškove?", zapitao se Merz u političkom podcastu Machtwechsel.

Razgovor između Merza i Macrona na summitu prošlog tjedna očito je bio prijelomni trenutak koji je zapečatio sudbinu ovog projekta. Berlin je u ponedjeljak prvi izašao u javnost s vijestima, a njemački dužnosnici otkrili su kako je upravo Merz "predložio" Macronu da odustanu od zrakoplova. Obje su strane u Berlinu zaključile kako uključene tvrtke jednostavno "ne mogu postići dogovor".

Nakon toga se oglasila i Elizejska palača, no u znatno tužnijem tonu. Naveli su kako čelnici izražavaju "žaljenje" što industrijski partneri nisu uspjeli realizirati posao.

"Francuska ostaje uvjerena da je francusko-njemačka suradnja u obrani i sigurnosti ključna za obje zemlje, kao i za naše europske partnere", poručili su iz Pariza. S druge strane, Christoph Bergs iz instituta RUSI zaključuje kako je trenutak za prekid doduše nepovoljan, ali da države sada barem imaju priliku ponovno procijeniti što točno žele, s obzirom na strelovit razvoj tehnologije proteklih godina.