PREUZIMANJE posmrtnih ostataka 500 Hrvata stradalih nakon Drugog svjetskog rata u Sloveniji humanitaran je i civilizacijski čin, poručio je ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved u Macelju, gdje je obavljena primopredaja, objavila je hrvatska vlada u priopćenju. "Svaka žrtva zaslužuje dostojanstven ukop", istaknuo je Medved.

Predstavnici Hrvatske preuzeli su danas na graničnom prijelazu Macelj posmrtne ostatke 500 žrtava iz vremena nakon završetka Drugog svjetskog rata, koje je Slovenija predala u sklopu prvog međudržavnog protokola primopredaje.

Galerija

Ministar je kazao da su žrtve, muškarci pretežno u dobi između 18 i 40 godina, ali uključujući i maloljetnike, ekshumirani iz četiriju masovnih grobnica na lokacijama s trase Križnog puta od svibnja do jeseni 1945. "S obzirom na osobne, vjerske predmete i odjeću, nedvojbeno su sve žrtve bili Hrvati, a na njima su zabilježeni tragovi nasilne smrti, odnosno prostrjelnih rana i slomljenih kostiju", dodaje se u priopćenju.

"Osuđujemo i nacistički i fašistički i komunistički režim"

Križni put naziv je za stradanje pripadnika poraženih snaga Nezavisne Države Hrvatske i izbjeglih hrvatskih civila nakon što su izručeni Jugoslavenskoj armiji kraj Bleiburga. Stradanja na Križnom putu trajala su od svibnja do kolovoza 1945., pri čemu je ubijeno više desetaka tisuća zarobljenih vojnika i civila, stoji na stranicama Hrvatske enciklopedije. Mahom se radilo o likvidacijama.

"Sada izvršavamo našu moralnu obvezu prema onima koji su pogubljeni bez suda i presude, koji su desetljećima bili prešućivani i izbrisani iz javnog sjećanja", istaknuo je Medved, poručivši da bez istine i suočavanja s prošlošću nema zrelog društva ni stabilne budućnosti.

Predviđajući mogućnost "podijeljenih reakcija", Medved je naglasio da jasno osuđuje i nacistički i fašistički i komunistički režim.

Ekshumacija trajala od 2013. do 2017.

Najviše žrtava ekshumirano je u Košnici kraj Celja, njih 307. Još deset žrtava ekshumirano je u mjestu Trebče, 22 na lokaciji Podstenice/Rugarski klanci, a 161 žrtva u Cerklju ob Krki. Ekshumacija je trajala od 2013. do 2017., a posmrtni ostaci čuvali su se na mariborskom groblju Dobrava, gdje je Medved danas položio vijenac.

"Individualna identifikacija neće biti moguća zbog rascjepkanosti posmrtnih ostataka", kazao je Medved, najavljujući njihovu detaljnu antropološku obradu te organizaciju dostojanstvenog ukopa.

"Nastavljamo sustavno i odgovorno tragati za grobištima"

Medved je Sloveniji zahvalio na suradnji i dodao da su na području susjedne zemlje utvrđene brojne druge lokacije masovnih grobnica žrtava različitih narodnosti te da bez cjelovitih istraživanja nije moguće utvrditi ni točan broj ni čije su žrtve.

"Zato nastavljamo institucionalno, sustavno i odgovorno tragati za grobištima iz Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, s napomenom da rješavanje sudbina osoba nestalih u Domovinskom ratu ostaje naš prioritet", istaknuo je Medved.

Jedna od tih lokacija je Crnogrob, čije je istraživanje u tijeku i u kojem su sudjelovali i potražni psi HGSS-a. Medvedovo ministarstvo je u proteklih deset godina provelo više od 630 terenskih izvida te istražilo gotovo 100 lokacija u 16 županija, gdje su pronađeni i ekshumirani posmrtni ostaci najmanje 2300 žrtava, ističe vlada u priopćenju.

"Među lokacijama s najvećim brojem žrtava su jama Jazovka (814 žrtava), Gračani u Zagrebu (294), predio ispred groblja Sv. Marije Magdalene u Gospiću (253), Prudnice-Brdovec (133), Tuškanac u Zagrebu (102), Macelj (84), Francikovac-Senj (57), Šuma Lešće u Zagrebu (55), Tomašica-Garešnica (53) i druge lokacije diljem Hrvatske", dodaje se u priopćenju.