ŠEZDESETOGODIŠNJEM pacijentu iz Dalmacije život je spašen u splitskoj bolnici nakon što mu je ugrađeno umjetno srce nove generacije, odnosno mehanička cirkulacijska potpora. Zbog izrazito oslabljenih funkcija srca jedva je disao i teško se kretao, a složeni zahvat koji je trajao više od šest sati dao mu je novu priliku za život.

Operaciju je izveo tim kardiokirurga predvođen pročelnikom Zavoda za kardiokirurgiju Matom Petričevićem, čime je u splitskoj bolnici po prvi put izvedena ovakva vrsta zahvata. Riječ je o najsuvremenijem obliku mehaničke potpore srcu koji preuzima njegovu funkciju kod najtežih bolesnika, a liječnici ističu da takva terapija pacijentima može značajno produljiti i poboljšati kvalitetu života.

"Funkcija srca bila je granično spojiva sa životom"

Razgovarali smo s kardiokirurgom i pročelnikom Zavoda za kardiokirurgiju Matom Petričevićem, koji nam je otkrio kako je protekao dugotrajan i iznimno zahtjevan zahvat te što ugradnja umjetnog srca znači za pacijenta, ali i kako će izgledati njegov oporavak i život nakon operacije.

"Pacijent kojemu je umjetno srce ugrađeno u Splitu ima 60 godina, s dugogodišnjom poviješću prisutnosti rizičnih čimbenika i koronarnoarterijskom bolešću koja se pokazala tek nedavno. Do tada je bio bez simptoma, međutim ta je bolest toliko dugo trajala i simptomi su se skrivali. Znamo da je imao rizične čimbenike poput visokog krvnog tlaka, pušenja i poremećenog metabolizma lipida.

U posljednje vrijeme osjetio je kratkoću daha i nemogućnost hodanja, nemogućnost bilo kakve fizičke aktivnosti. U KBC-u Split utvrdili smo mu koronarnu bolest, kritično suženje na koronarnim arterijama, ali uz već značajno oštećenje srčanog mišića.

Funkcija srca bila je izuzetno niska i granično spojiva sa životom. Njegova prognoza bila je vrlo loša bez ove operacije. Možemo njegovo stanje i prognozu usporediti s pacijentima koji imaju metastaze karcinoma jednjaka", pojasnio nam je pročelnik Petričević.

Splitski tim prvi put izveo zahvat ugradnje umjetnog srca

Bolest je, objašnjava pročelnik Petričević, pacijentu oštetila srčani mišić do te mjere da više nije postojala kirurška metoda kojom bi se posljedice mogle sanirati. Upravo zato bio je prvi kandidat za ugradnju umjetnog srca.

Iako je pročelnik Petričević sličan zahvat već izvodio u zagrebačkoj bolnici, ističe kako je posebna važnost ove operacije u tome što ju je prvi put izveo tim u splitskoj bolnici. Naglašava pritom da u ovako složenom zahvatu ključnu ulogu ne igra samo kardiokirurg, već cijeli tim stručnjaka koji sudjeluje u operaciji i skrbi za pacijenta.

"Ovaj zahvat izuzetno je tehnički zahtjevan operacijski zahvat. Nije zahtjevan samo kirurški, već za cijeli tim, posebice perfuzionističku službu te anesteziologe. Umjetno srce spojili smo na njegovo pravo srce i ono sada nadoknađuje njegov oslabljeni rad. Umjetno srce najnovije generacije može stvoriti protok krvi i do 10 litara u minuti i po svojem kapacitetu zadovoljava sve čovjekove potrebe.

Mehanička potpora nalazi se u zatvorenom prsnom košu, a kabel od umjetnog srca izlazi iz njegova tijela kroz kožu na trbuhu, gdje je spojen na kontrolnu jedinicu veličine današnjih pametnih telefona. Pacijent ima četiri baterije, a svaka od njih traje 17 sati, nakon čega je treba promijeniti. Vijek trajanja tih baterija je nekoliko godina", ispričao nam je pročelnik Petričević.

"Najzahtjevniji dio je spajanje umjetnog srca na prirodno"

Pitali smo ga koji je bio najzahtjevniji trenutak tog višesatnog operacijskog zahvata.

"Svaki detalj je važan, ali posebno je važno da pacijent na kraju operacije bude bez znakova krvarenja. Najzahtjevniji dio operacijskog zahvata svakako je bio trenutak spajanja umjetnog srca na prirodno srce. Posebno je važno da se odnos prirodnog i umjetnog srca uskladi kako bi se ostvarili odgovarajući protoci na samom ljudskom tijelu i kako bi učinak umjetnog srca bio optimalan."

Pacijenti imaju određena pravila kojih se moraju pridržavati nakon ugradnje umjetnog srca. 

"Moraju paziti na baterije i njihovu napunjenost, o tome se vodi računa kao i o mobitelu koji se puni. Nastavljaju normalan život s redovnim punjenjem baterija, ali i održavanjem higijene na mjestu izlaska kabela u razini pupka. Naravno, treba uzimati i lijekove za razrjeđivanje krvi.

Bitno je da pacijent ima redovne kontrole. Iz tog je razloga ovaj zahvat bio vrlo važan za KBC Split jer se ne radi samo o zahvatu, već o programu umjetnog srca zbog kojeg su djelatnici prošli obuku i sada možemo obavljati i kontrole pacijenata s već ugrađenim umjetnim srcem. Split je turistički grad i često smo imali pacijente s umjetnim srcem, a sada možemo skrbiti u potpunosti i o njima."

"Pacijent će biti mjesec dana u bolnici"

Već dan nakon operacije pacijent je sjedio u svom krevetu i razgovarao s liječnicima o daljnjem tijeku liječenja. Pročelnik Petričević ističe kako je pacijent vrlo dobro prihvatio ugradnju umjetnog srca te da oporavak zasad teče uredno i bez komplikacija.

Zanimljivo je i da pacijenti s ugrađenom mehaničkom cirkulacijskom potporom nemaju prepoznatljiv zvuk pulsa ni karakteristično "kucanje" srca, što je jedna od osobitosti života s ovakvim uređajem.

"Pacijentu se ne može čuti puls i ne može se više izmjeriti krvni tlak uobičajenim uređajima, već se moraju koristiti posebne ultrazvučne sonde. Oporavak traje jednako kao i kod drugih složenijih zahvata na srcu, a pacijent će biti hospitaliziran sigurno mjesec dana kako bismo ga nastavili pratiti, ali i educirati - kako pacijenta, tako i njegovu bližnju obitelj", zaključio je pročelnik Mate Petričević.

Ovakvi zahvati u zagrebačkoj bolnici izvode se još od 2015. godine, gdje su postavljeni temelji primjene mehaničkih cirkulacijskih potpora i umjetnog srca kod najtežih bolesnika. Sada je po prvi put ova vrsta zahvata uspješno provedena i u splitskoj bolnici, gdje je muškarcu iz Dalmacije spašen život ugradnjom umjetnog srca.

Umjetno srce može biti privremeno rješenje do transplantacije ili trajna, doživotna terapija, što sve češće postaje stvarnost zbog nedostatka donorskih organa.