BIVŠA članica povjerenstva za državne stručne ispite Nada Budimir proglašena je krivom jer je još u siječnju 2020. sredila prolazak na ispitu prijateljici Josipi Pleslić, ex Rimac. Na ispitu je dala drugu šansu Ani-Mari Škoro, službenici iz Ministarstva kulture i medija, nakon što je to zamolila sama Rimac, koja je tada bila državna tajnica u ondašnjem Ministarstvu uprave.

Izrečena joj je nepravmoćna presuda od šest mjeseci zatvora, a još mora platiti i tri tisuće eura sudskih troškova. Budimir, koja nije željela priznati krivnju kao svi ostali u ovom kraku afere, dobila je jednu od strožih zatvorskih kazni.  

Detalji USKOK-ove optužnice

Prema presudi, Škoro je 25. siječnja 2020. u Zagrebu polagala državni stručni ispit i nije zadovoljila na posebnom dijelu ispita koji je ispitivala Budimir. Već je bilo evidentirano da Škoro nije položila te ju je Budimir uputila na popravni ispit u roku od 30 dana. Nakon toga je Škoro nazvala Josipu Rimac i rekla joj da nije znala odgovore na pitanja koja joj je postavila Budimir. Rimac joj je, prema presudi, rekla da se vrati na mjesto ispitivanja, pozdravi Budimir u njezino ime i prenese joj da "državna tajnica traži da ju ponovno ispita".

Škoro se doista i vratila, a Budimir je tada preko tajnice povjerenstva "izvršila ispravak zapisa na način da je prepravila ranije upisane negativne odgovore u pozitivne", nakon čega je u zapisniku konstatirala da je Škoro državni stručni ispit u cijelosti položila. Potom je sastavila i službenu bilješku u kojoj je navela da je, na osobno traženje kandidatkinje, provela ponovno ispitivanje, postavila joj ista pitanja kao i prvi put te zaključila da je Škoro položila usmeni dio ispita.

Time je, prema optužbi, već evidentirani negativni rezultat i upućivanje na popravni ispit naknadno zamijenjeno prolaznim rezultatom nakon intervencije tadašnje državne tajnice.

Što je Budimir rekla na sudu?

Budimir je u svojoj obani objašnjavala kako je Škoro doista bila loša na usmenom ispitu. Zato ju je odlučila srušiti.

No, naknadno je došla k njoj u pratnji tajnice povjerenstva te su tražile drugu priliku za odgovaranje. "Njezine odgovore o slaganju spisa koji su bili krivi doživjela sam kao provokaciju jer je uoči tog ispita u Ministarstvu bio nadzor koji je i utvrdio nepravilnosti u spisima. Za nas je krivo slaganje spisa sramota", objašnjavala je Budimir. Dodala je da omaškom nije ispravljen zapisnik o polaganju ispita za Anu-Mari Škoro, no ona je sve objasnila u svojoj službenoj bilješki.

Iskaz Škoro i tajne snimke

Tijekom suđenja Škoro je potvrdila da je zvala Josipu Rimac nakon pada te joj je ona rekla da ode ponovno k Nadi Budimir i pozdravi ju od nje. No, ustvrdila je kako nije prenijela pozdrave jer ju je bilo strah, budući da je Nada Budimir bila stroga.

U sudnici su puštene i tajne snimke. Uoči ispita, 17. siječnja 2020., Ana-Mari Škoro zvala je Josipu Rimac. Nakon što ju je pozdravila riječima "Alo, šefice", a ona joj uzvratila s "Alo, sunce", pričale su o predstojećem ispitu. Škoro je Rimac rekla da uči, dok joj je ona poručila da se čuju u ponedjeljak.

Idući razgovor koji se čuo u sudnici snimljen je 25. siječnja 2020., dakle na dan kada je Škoro polagala državni stručni ispit. Nakon što nije znala odgovore na pitanja koja joj je postavila Nada Budimir, nazvala je Rimac. Tihim glasom rekla joj je da nije položila, a Rimac joj je na to savjetovala da se vrati i traži od Nade Budimir da ju ponovno ispita. "Reci Nadi da sam ju pozdravila i da je državna tajnica rekla da te još jednom ispita", dodala je Rimac.

I Rimac i Škoro već su priznale krivnju za ovo namještanje prolaska.

Obrazloženje nepravomoćne presude

Sudsko vijeće Županijskog suda u Zagrebu navelo je kako su pravo tajne snimke bile ključni dokaz. Istaknuli su kako je Budimir zbog intervencije visokopozicionirane osobe dala novu mogućnost kandidatkinji Škoro, te ju na taj način izdvojila od odstalih. Iskoristila je svoj položaj kako bi Škoro stekla korist, odnosno potvrdu o položenom državnom stručnom ispitu. 

"Kao dugogodišnja djelatnica zanali ste da svaki vaš propust ima dalekosežne posljedice, kao i da se na taj način slabi povjerenje u državne institucije", rekla je sutkinja Renata Pražetina Kaleb. Inače, za ovo kazneno djelo predviđena je kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora. 

Budimir je dakle dobila minimum, no s obzirom da je riječ o bezuvjetnoj zatvorskoj kazni prošla je lošije nego mnogi drugi u ovom postupku koji su odlučili priznati krivnju. Prije svih tu je Terezija Marićm načelnica Sektora za građanska stanja i modernizaciju upravnog postupanja koja se još 2022. nagodila s USKOK-om na uvjetnu kaznu od 10 mjeseci zatvora s rokom kušnje od tri godine. Priznala je krivnju za sudjelovanje u sređivanju prolazaka na državnim stručnim ispitima u dogovoru s Josipom Rimac. Kazna joj je već istekla, no još nije rehabilitirana, a u karijeri je u međuvremenu napredovala.