POTPREDSJEDNIK Vlade i ministar graditeljstva Branko Bačić otkrio je danas kako je izgledno da će se neboder Vjesnika rušiti postupkom miniranja, a to bi, kako je najavio, moglo biti vrlo brzo.

Statičar Hrvatskog centra za potresno inžinjerstvo (HCPI) je u RTL-u Danas objasnio kako će izgledati rušenje postupkom miniranja.

Kako će izgledati miniranje Vjesnika i koliko je to opasno?

Ako se odluči za miniranje Vjesnika, treba odabrati optimalni način za uklanjanje nebodera. To bi bio najbrži, najjeftiniji i najsigurniji način. Imamo kolege koji se bave time. Mi nismo eksperti za miniranje i uklanjanje građevina, ali pretpostavljam da bi to bilo obavljeno jednom od dvije metode, ili rotacijom ili urušavanjem u tlocrt, naravno kontrolirano.

Hoće li u toj situaciji okolo letjeti komadi betona, stakla, hoće li se dignuti veliki oblak prašine?

Prašine će biti jako puno. Postoje metode kojima se to može reducirati i mjere. I veći komadi bi mogli letjeti, ali to je sve sad stvar projekta rušenja. Unutar projekta treba predvidjeti sve mjere, pa i samo rušenje, da bi onda to bilo kontrolirano i sigurno, ne samo za građane, nego i za instalacije koje se nalaze blizu, podvožnjak, imamo i potporni zid. Treba osigurati da ne dođe do njegovog oštećenja ili rušenja.

Treba li maknuti staklenu fasadu s Vjesnika da bi on bio sigurniji do trenutka rušenja?

Uputno je maknuti staklo. To se u ovom slučaju može napraviti kranovima ili teleskopskim dizalicama tako da se razlupa staklo bez ugroze ljudi. Komadi mogu letjeti tijekom kontroliranog urušavanja i uvijek ga je sigurnije maknuti.

Vezano uz stanje Vjesnika, vidjeli smo unutar njega apokaliptične scene. Što ste pomislili kada ste ušli u neboder i hodali po katovima?

Izgleda možda gore nego što je jer je riječ o zgarištu. Većina ovako loše vizure unutar nebodera je zbog izgorenih materijala, ne samo konstrukcije. Puno više nas je brinula konstrukcija koja na prvi pogled nije izgledala toliko loše. Međutim, detaljnim uvidom u strukturu betona, pukotina, analizom prodora temperature kroz njih, utvrdilo se da je situacija puno gora nego što izgleda.

Niste na prvi pogled znali da se Vjesnik treba rušiti?

Ne. Ali se moglo pretpostaviti nakon prvog pregleda na kojem smo već vidjeli kritične pukotine i pretpostavili koliko su mogle biti izložene požaru. Na temelju toga smo mogli pretpostaviti da će to ići u tom smjeru, ali htjeli smo napraviti detaljnu analizu i pružiti priliku tom neboderu da vidimo treba li ga uklanjati ili obnavljati.

Ne znači da bi obnova bila kulturno isplativa, ali ako ima neku kulturnu vrijednost, možda bi se i mogla uz veće ekonomske troškove obnavljati. Sada bi potpuno neinženjerska odluka bila ići u sanaciju ili obnovu ovakvog nebodera.

Kako osigurati Vjesnik do kontroliranog rušenja da ne dođe do spontanog urušavanja?

Sada je prostor osiguran ovim opsegom u kojem nema nikakvog zadržavanja ni ulaska. Bilo koje mjere ojačanja odnosno podupiranja na samoj zgradi bi bile preopasne, a pitanje je koliko bi urodile plodom. Preporuka je da se što prije ukloni ta opasnost bilo kojom metodom, da se jednostavno počne što prije s projektom uklanjanja i da što prije završi.

Ministar je danas rekao da će se projekt rušenja čekati najmanje dva do tri tjedna. Vi ste vrlo jasno upozorili koliko je Vjesnik opasan, danas recimo cijeli dan pada kiša. Može li ona naštetiti statici?

Može, beton koji je izgubio svoju vlažnost tijekom požara upija vlagu i bubri. Neće se to dogoditi odmah i trenutačno pa sama kiša u par dana vjerojatno neće ništa promijeniti. No, ako bi neboder bio izložen vlaženju na duži vremenski rok, primjerice mjesecima, to bi bio veliki problem.

Što bi po vama bilo optimalno vrijeme rušenja, do Božića?

Ja se nadam i prije.