PLANIRANI projekt Pantheon kod Topuskog, koji je najavljen kao jedan od najvećih podatkovnih centara za umjetnu inteligenciju u Europi, otvara i niz pitanja o njegovu utjecaju na okoliš. Iako investitori ističu tehnološki napredak i potencijalne gospodarske koristi, zasad je dostupno relativno malo konkretnih i preciznih podataka o ključnim resursima koje će projekt koristiti, prije svega vodi i energiji.

Topusko se nalazi u Sisačko-moslovačkoj županiji i poznato je po termalnim izvorima i lječilištu, na kojima se temelje turizam i dio lokalnog gospodarstva.

"Najveća investicija u povijesti Hrvatske"

Projekt je vrijedan više od 50 milijardi eura, a predstavljen je u okviru poslovnog foruma Inicijative triju mora u Dubrovniku. Potpisano je i pismo namjere između investitora i Končar grupe. Projekt razvija hrvatski poduzetnik Jako Andabak u partnerstvu s američkim institucionalnim investitorima koje predvodi Ryan Rich, izvršni direktor Pantheon AI-ja.

Projekt se u javnosti predstavlja kao "najveća investicija u povijesti Hrvatske i ovog dijela Europe"  te kao investicija vrijedna "kao 100 Peljeških mostova". Prema planu, izgradnja bi trebala početi 2027., a početak rada očekuje se početkom 2029. godine.

Projekt vrijedan 50 milijardi eura znači tone betona i čelika

Za sada je poznato da bi se za potrebe centra ukupne snage jednog gigavata trebala izgraditi vlastita trafostanica te oko 280 kilometara novih dalekovoda. Strateški partner na projektu Greenvolt izgradit će fotonaponsku elektranu snage 500 MW isključivo za potrebe centra, naveli su investitori.

Investicije u prijenosnu elektroenergetsku mrežu Hrvatske značajno će povećati sigurnost i stabilnost cijelog sustava, a ujedno povećanjem kapaciteta omogućiti spajanje čak 5,2 GW neiskorištenih izvora obnovljive energije na hrvatski elektroenergetski sustav, uvjeravaju investitori.

U svakom slučaju, investicija ovakvih razmjera podrazumijeva i golem građevinski zahvat, projekt vrijedan 50 milijardi eura uključuje tone i tone betona i čelika, što dodatno otvara pitanje utjecaja na okoliš.

Potrošnja kao cijeli Zagreb

Informatički stručnjak Lucijan Carić za Index je napisao da podatkovni centar poput ovog svaki sat potroši 1 GW električne energije. Kako navodi, čak i ako bi centar radio na oko 80 posto kapaciteta, njegova dnevna potrošnja električne energije bila bi veća od potrošnje grada Zagreba.

"To nije samo hrvatsko pitanje, gdje god se grade podatkovni centri, stvaraju problem s električnom energijom. Mi nemamo u tom prostoru ni jednu centralu koja bi zadovoljila takve potrebe", rekao je pak N1 informatički stručnjak Marko Rakar.

Problem je hlađenje?

Još jedan od mogućih problema je hlađenje. "Odvođenje tolike količine toplinske energije nije jednostavno i pri tome se troše ogromne količine vode. Ovisno o korištenoj tehnologiji, podatkovni centar takve veličine može dnevno potrošiti vode kao grad Split", navodi Carić.

Osim pitanja potrošnje struje i potrebe za velikim količinama vode, Carić ističe i problematiku emisije velikih količina topline te zagađenja bukom koja se zna širiti kilometrima uokolo.

Nijemci odbili sličan projekt

Kažimo da su vlasti njemačkog grada Groß-Gerau svojedobno odbile investiciju sličnu projektu Pantheon, i to ne zbog ekonomskih razloga, nego zbog utjecaja na prostor i vizuru grada.

Ključna zabrinutost odnosila se na veličinu i izgled kompleksa, koji bi značajno promijenio urbanističku sliku lokacije, piše Focus.de.

Ljudi se žale na buku

U hrvatskom slučaju projekt se planira u slabo naseljenom području, no iskustva sličnih postrojenja ukazuju na problem buke. Stanovnici okruga Loudoun u Virginiji žale se na stalnu buku koja dolazi iz obližnjeg data centra, opisujući je kao kontinuirano zujanje nalik helikopteru koji neprestano lebdi iznad naselj, piše NBC News

Iskustva iz SAD-a pokazuju da se stanovnici u blizini ovakvih centara često žale na konstantnu buku, koja postaje jedan od glavnih razloga otpora takvim projektima.

Najčešći problemi s podatkovnim centrima

Kako navodi Climate Impact Partners, ugljični otisak umjetne inteligencije ne proizlazi samo iz potrošnje struje, već i iz proizvodnje opreme i izgradnje podatkovnih centara, pri čemu se emitiraju staklenički plinovi, ponajprije CO₂.

Istraživanje koje vodi Andrea Marinoni s Cambridgea analiziralo je više od 6000 podatkovnih centara diljem svijeta i pokazalo da se nakon njihovog pokretanja površinska temperatura u okolici u prosjeku povećava za oko 2 °C, dok u ekstremnim slučajevima rast može biti i znatno veći. CNN navodi kako takvi objekti mogu stvarati i lokalne "toplinske otoke".

Kako piše Inside Climate News, podatkovni centri za osiguranje neprekidnog rada koriste dizelske generatore kao rezervni izvor energije, koji su ujedno među najvećim izvorima zagađenja zraka.

Iako su predviđeni uglavnom za hitne situacije, postoji zabrinutost da bi se, zbog sve većeg opterećenja elektroenergetske mreže, mogli koristiti češće, što bi povećalo emisije štetnih plinova i negativno utjecalo na kvalitetu zraka i zdravlje ljudi.

Utjecaj na vodu

Prema podacima i analizama, ovi sustavi  troše ogromne količine vode, ponajprije za hlađenje. Kako upozorava Environmental and Energy Study Institute, podatkovni centri sve više koriste pitku vodu za hlađenje, pri čemu veliki objekti mogu trošiti i do 5 milijuna galona dnevno, koliko i grad od 10.000 do 50.000 stanovnika, što može predstavljati pritisak na lokalne vodne resurse.

Treba reći da je kod svih ovih primjera koje navodimo riječ o općenitim procjenama temeljenima na iskustvima iz inozemstva te zasad nema dovoljno podataka da bi se moglo zaključiti kakav bi konkretno bio utjecaj planiranog projekta u Hrvatskoj.

Mršić: Pogrešno je tvrditi da utjecaja neće biti

Leo Mršić, prorektor za istraživanje i razvoj Sveučilišta Algebra Bernays, govori za Index kako smatra da je projekt ovog opsega i složenosti prilika generacije, ali ne bez ozbiljnih izazova.

"Ako se pogledaju slični projekti, ističu se emisije štetnih plinova, toplinski otpad, zahvati u prostor, buka, razne vrste kemijskih tvari koje prate projekt prvenstveno u sustavim hlađenja, utjecaj na lokalnu zajednicu i - kumulativni utjecaj na ekosustav. 

Tvrditi da utjecaja neće biti ili da je zanemariv je pogrešno. Utjecaj će se pojaviti već kroz pripremne radnje no upravo znanje i sposobnost upravljanja svim elementima investicije na način koji osigurava održivost, jedna je od velikih prilika za stručnu i akademsku zajednicu", govori.

Napomenuo je da se utjecaj ne može izbjeći, ali ga je ključno stručno i transparentno procijeniti, kao i sagledati kako će utjecati na lokalnu zajednicu. Kazao je da promatrajući dostupne informacije smatra da je projekt tehničkie izvediv, ali ne u rokovima i opsegu kako se javno komunicira bez dodatnih informacija o tome kako i kada će se ostvariti preduvjeti, koji predstavljaju fragmentiran a značajan dio aktivnosti.

U Zelenoj akciji su zabrinuti

Luka Tomac, voditelj teme klimatskih promjena u Zelenoj akciji, govori da zabrinjava najavljena potrošnja električne energije.

"Zelena akcija upozorava da najava velikog podatkovnog centra Pantheon kod Topusko otvara ozbiljna pitanja o energetskoj i ukupnoj održivosti projekta. Iako još čekamo detaljne informacije, posebno nas zabrinjava najavljena ogromna potrošnja električne energije koja se trenutno u javnosti mjeri sa potrošnjom gradova poput Rijeke i Zagreb i koja može dovesti u pitanje već ionako krhke klimatske i energetske ciljeve Hrvatske.

S obzirom na veličinu i kompleksnost projekta, te iskustva sa sličnim investicijama manje snage u drugim zemljama, opravdano je sumnjati u realnost najavljenih rokova. Ključno je da se projekt ne gura bez temeljite i transparentne procjena utjecaja na okoliš te jasnog odgovora odakle i iz kojih izvora će dolaziti energija i kakav će biti njegov stvarni utjecaj na okoliš i lokalnu zajednicu", kaže.

Ističe da se u Zelenoj akciji nadaju da trošak ove "investicije stoljeća" na kraju neće pasti na leđa građana kroz cijenu električne energije te direktno na lokalnu zajednicu koja će ostati bez zemljišta i izvora vode.

"Takvi projekti zahtijevaju goleme količine resursa – od zauzimanja prostora i zemljišta do značajnih potreba za vodom i sustavima hlađenja – što stvara dodatne pritiske na ljude i okoliš te postoje brojni primjeri u širom Europe gdje su lokalne vlasti gradova nakon pritiska javnosti rekli ne ovakvim megalomanskim data centrima", poručuje.

Investitori: Utjecaj na okoliš bit će nepostojeći ili zanemariv

Kakav će stvarni utjecaj ovakvo postrojenje imati na okoliš? Bojazan je da količine vode i električne energije koje takav sustav zahtijeva neminovno nose određeni rizik za lokalne resurse.

Index je investitorima projekta uputio upit o ključnim pitanjima vezanima uz vodu, energiju i ukupni utjecaj na okoliš. 

Kako u odgovoru na Indexov upit kažu investitori, utjecaj projekta na okoliš bit će "zanemariv ili nepostojeći" što, kako tvrde "pokazuju preliminarni podaci studije" koju trenutno izrađuju.

Ističu kako će se centar primarno oslanjati na vlastitu solarnu elektranu snage 500 MW, dok će se sustav hlađenja temeljiti na isparavanju vode iz vlastitih zdenaca na samoj lokaciji, bez spajanja na javni vodovod ili kanalizacijsku mrežu. Prema njihovim tvrdnjama, taj proces ne mijenja kemijski sastav vode, a sav višak koji ne ispari vraćat će se u tlo putem injekcijskih bunara, čime se prirodi vraća isključivo ono što je iz nje i izvučeno.

"Jedan od ciljeva projekta je održiva energija i održiva ekologija te se izrađuje studija utjecaja na okoliš. To specifično područje dosta je bogato vodom, a voda se neće koristiti u velikoj mjeri u samom postrojenju. Upravo završavamo studiju utjecaja na okoliš, čiji rezultati pokazuju da je utjecaj na okoliš minimalan", rekao je glavni inženjer AI rješenja Mislav Crnogorac.