MLADI u Hrvatskoj ne zanimaju se pretjerano za politiku i uglavnom ne vjeruju institucijama. Najviše se informiraju preko društvenih mreža, a spremni su na građanski aktivizam koji ne uključuje stranački angažman. To su neki od nalaza istraživanja o stavovima učenika koje je proveo Institut za društvena istraživanja, preneseno je u Dnevniku Nove TV.

Nisko povjerenje u institucije, stranke ih ne privlače

Vojska je jedina institucija kojoj vjeruje većina anketiranih učenika. Slijede vjerske institucije i policija, dok su na dnu ljestvice povjerenja političke stranke, društvene mreže, Sabor, pravosuđe i Vlada.

"Oni politiku opisuju kao nešto što vodi u sukobe, a razgovori o politici, kako kažu, uništavaju prijateljstva. Mislim da im moramo približiti politiku, a ne bježati od nje", kaže Nikola Baketa s Instituta za društvena istraživanja.

Učenici su spremni volontirati, donirati i potpisivati peticije, ali učlanjivanje u stranke ih ne zanima. Gotovo polovica, njih 47,5 posto, izjavila je da nikako ne bi mogli biti aktivni članovi neke stranke.

"Ja se osobno nikad ne bih učlanio u političku stranku", kaže učenik četvrtog razreda Bartol. Njegova vršnjakinja Leona, učenica trećeg razreda, ipak ne isključuje tu mogućnost. "Možda. Vidjet ću kamo me odnese daljnji put. Moguće je", rekla je.

Vijesti prate na TikToku i Instagramu

Iako kažu da društvenim mrežama vjeruju vrlo malo, učenici se o političkim događajima najviše informiraju putem TikToka, a zatim Instagrama i televizije. Novine ne čitaju - oko 68 posto njih navodi da se nikada ne informira o politici iz tiskanih medija. U tom smislu nisu im zanimljivi ni Facebook ni YouTube.

Učenik trećeg razreda Jerko kaže da se najčešće informira preko TikToka i internetskih portala. "Naša generacija ne informira se na Facebooku i YouTubeu. To uglavnom koriste stariji", dodaje Jerko. Slično misli i Borna, učenik četvrtog razreda: "Nove vijesti i aktualne stvari puno je bolje vidjeti na društvenim mrežama".

Podrška vojnom roku, ali ne i glasanju sa 16 godina

Uvođenje obveznog vojnog roka podržava 44,6 posto učenika, a zanimljivo je da ga učenice podržavaju više od učenika. "To je odlična stvar", smatra četvrtaš Borna. Leona iz trećeg razreda ističe prednosti: "Mladi dobivaju osjećaj discipline, a vojni rok priprema ih i za daljnji život te stjecanje radnih navika".

Značajan dio učenika, njih 42,5 posto, podržava i zabranu pristupa društvenim mrežama mlađima od 15 godina. Istovremeno, čak dvije trećine protivi se uvođenju prava glasa sa 16 godina.

Svaki drugi sudionik istraživanja odbacuje ideju o zabrani uzvika "Za dom spremni". Nikola Baketa objašnjava da se dominantni javni diskurs o dvostrukoj konotaciji pozdrava odrazio i na stavove učenika. "Velika većina njih ne slaže se s tim da bi taj pozdrav trebalo zabraniti", rekao je Baketa.

Negativan stav prema homoseksualnosti, prihvaćaju multikulturalnost

Istraživanje je pokazalo da velik dio učenika izražava negativan stav prema homoseksualnosti. "Tu vidimo i dosta tendencija prema diskriminaciji tih osoba. Primjerice, mnogi se ne bi složili da te osobe dobiju pravo na posvajanje djece, kao ni da rade s djecom. Dio njih smatra da se radi o poremećaju ili bolesti", pojasnila je Jelena Matić Bojić s Instituta za društvena istraživanja. Unatoč tome, mladi uglavnom prihvaćaju multikulturalnost.