"JEDAN od najgnusnijih zločina koje je Rusija počinila tijekom totalne invazije na Ukrajinu pogađa najranjivije – djecu", navodi Iryna Tuliakova, voditeljica ukrajinskog Koordinacijskog centra za obiteljski odgoj i razvoj skrbi o djeci, u tekstu za Kyiv Independent.

"Djeca postaju rusko vlasništvo, lišena doma, obitelji, jezika i života kakav su poznavala", piše Tuliakova.

"Gotovo je nemoguće riječima opisati osjećaje pri susretu sa svakim od dosad 2100 djece koja su se vratila. Vidite dijete koje je preživjelo strašno iskustvo i sada pokušava ponovno stati na noge. To je iznimno dugotrajan proces, a njihov povratak, nažalost, tek je početak", navodi.

"Dok Ukrajina u sklopu predsjedničke inicijative Bring Kids Back UA nastavlja napore za povratak djece koju je Rusija protupravno otela, nameću se brojna složena pitanja: što slijedi dalje i o čemu ovisi može li dijete uistinu obnoviti svoj život?", dodaje.

"Sam povratak nije dovoljan, jer je reintegracija jedna od najsloženijih faza. Djeca se vraćaju s vrlo različitim traumatičnim iskustvima – od dugotrajne izolacije i prekinutog školovanja do nedostatka pristupa osnovnim uslugama", ističe Tuliakova.

"Mnoga su izgubila kontinuitet u učenju, imaju zanemarene zdravstvene potrebe i treba im vremena da se ponovno prilagode drukčijem društvenom i obrazovnom okruženju", navodi.

"Istodobno, ukrajinska država koja ih prima i sama se još nosi s razmjerima njihovih potreba. Zajednice su pod stalnim teretom rata, socijalne usluge nejednako su razvijene i još uvijek postoji potreba za poboljšanjem međuresorne koordinacije", dodaje.

Proces povratka i reintegracije

"Reintegracija se danas odvija u nekoliko faza. Po povratku u Ukrajinu, dijete ulazi u definirani sustav u kojem multidisciplinarni tim socijalnih radnika, psihologa i stručnjaka za zaštitu djece brzo i pažljivo donosi prve odluke, uzimajući u obzir djetetovo stanje", objašnjava.

"Tim odmah smješta dijete u sigurno okruženje i pruža osnovnu podršku: hranu, odjeću, higijenske potrepštine, medicinsku skrb i prvi kontakt sa stručnjacima za mentalno zdravlje. Od prvog trenutka, naglasak je na fizičkoj udobnosti i vraćanju osjećaja sigurnosti", piše.

"Istodobno, multidisciplinarni tim – koji čine pravnici, socijalni radnici, stručnjaci nevladinih organizacija i voditelji slučaja – poduzima ključne korake za reintegraciju. Oni dokumentiraju povratak, procjenjuju sigurnosnu situaciju te pokreću obnovu ili izdavanje svih potrebnih dokumenata", navodi Tuliakova.

"Time se postavlja temelj za sve što slijedi i otvara pristup državnoj potpori", dodaje.

Primjer iz prakse

"Kako to funkcionira u praksi, dobro ilustrira sljedeći slučaj", piše Tuliakova.

"Ruske vlasti prisilno su odvele skupinu djece iz internata u Mikolajivskoj oblasti na privremeno okupirana područja, a zatim preko Krima u lječilište u ruskom gradu Anapi", navodi.

"Bez dokumenata i zakonskog skrbništva, njihov je skrbnik, uz pomoć jedne nevladine organizacije, organizirao evakuaciju u Gruziju. Ukrajinske vlasti potom su osigurale njihov povratak kući te im pružile dokumente, medicinsku skrb, obrazovanje i smještaj u obiteljima", dodaje.

"Ključno je da nijedno dijete ne prolazi kroz ovaj proces samo. Stručnjaci se uključuju od trenutka povratka i prate dijete tijekom cijelog procesa kako ono ne bi moralo stalno iznova prepričavati svoja iskustva novim nepoznatim osobama", ističe.

"Koordinacijski centar za obiteljski odgoj i razvoj skrbi o djeci nadzire cjelokupan proces, osiguravajući usklađenost između državnih tijela, lokalnih samouprava, organizacija civilnog društva i međunarodnih partnera", navodi.

Individualni plan podrške

"Nakon što se dijete stabilizira, međuinstitucionalni tim provodi sveobuhvatnu procjenu potreba koja obuhvaća sve aspekte života: zdravlje, psihološko i emocionalno stanje, iskustvo deportacije ili okupacije, razinu obrazovanja, obiteljsku situaciju i buduće rizike", piše Tuliakova.

"Na temelju te procjene stručnjaci izrađuju individualni plan podrške i reintegracije. U njemu se precizira gdje će dijete živjeti, koje će usluge primati, koja su tijela odgovorna i kojim redoslijedom će se sve odvijati", dodaje.

"To je logika koja stoji iza ukrajinskog koordiniranog modela reintegracije temeljenog na pojedinačnim slučajevima. Jedinstveni pristup ne može zadovoljiti individualne potrebe, stoga je cilj razviti prilagođene planove", ističe.

"Tim revidira i prilagođava svaki plan kako se okolnosti mijenjaju, a svako dijete ima posvećenog voditelja slučaja koji koordinira cijeli proces, objašnjava odluke djetetu i obitelji, povezuje ih s odgovarajućim uslugama i prati napredak", navodi.

Dugoročna podrška i stabilnost

"Gdje god je to moguće, djeca se spajaju s biološkim roditeljima ili rodbinom. Kada to nije izvedivo, sustav organizira alternativnu skrb u obiteljskom okruženju, uključujući udomiteljske obitelji", piše Tuliakova.

"Budući da rat traje toliko dugo, podrška se pruža i mladima do 23 godine. Mnogi koji su bili djeca tijekom okupacije vratili su se kao odrasli i još uvijek im je potrebna pomoć u pristupu obrazovanju, stanovanju i zapošljavanju", dodaje.

"Stanovanje je na prvom mjestu: privremeni smještaj, udomiteljska obitelj ili stanovanje uz podršku za starije mlade osobe spremne za veću samostalnost", navodi.

"Slijedi obrazovanje, pri čemu se jamči ubrzani upis, državno financiranje i pripremni tečajevi koji pomažu mladima da nadoknade propušteno", piše.

"Mentori za integraciju rade s njima u školama, individualno ili u grupama, kako bi im pomogli obnoviti odnose i osjećaj pripadnosti, a istodobno savjetuju učitelje i roditelje", dodaje.

"Završna faza usmjerena je na dugoročnu stabilnost. Djeci se omogućuje pristup cjelovitom obrazovanju i rehabilitacijskim uslugama, uključujući međunarodne programe poput 22-dnevnog strukturiranog programa medicinske i psihosocijalne rehabilitacije u Litvi", navodi.

"U ovoj se fazi pažljivo planiraju dugoročno stanovanje i socijalne usluge, a ključnu ulogu ima i financijska podrška. Ukrajina osigurava jednokratnu isplatu od 50.000 grivnji za pokrivanje osnovnih potreba i stvaranje početnih uvjeta za novi početak", dodaje.

"Djeca koja se danas vraćaju za dvadeset će godina glasati, graditi, podučavati i voditi Ukrajinu. Način na koji ih zemlja prihvaća temeljni je ulog u društvo kakvo će preživjeti ovaj rat", zaključuje Tuliakova.

"Zato Ukrajina nastavlja poboljšavati svoj sustav reintegracije za brojne mlade Ukrajince koje Rusija pokušava izbrisati", navodi.