MINISTAR gospodarstva Ante Šušnjar je u središnjem Dnevniku HTV-a priopćio da Vlada već poduzima konkretne korake kako bi omogućila razvoj nuklearne energije u Hrvatskoj.

"Iskreno se nadam i radim sve na tome da Hrvatska gradi te elektrane. Međutim, mi prije svega stvaramo pravni okvir", naveo je. Napomenuo je kako je konačni prijedlog zakona već upućen u Hrvatski sabor te da slijedi izrada akcijskog plana i programa razvoja nuklearne energije u civilne svrhe.

"To nije ideološko pitanje, to je strateško pitanje, to je pitanje suverenosti", dodao je. Tvrdi da je tema nuklearne energije ranije izazivala skepsu u dijelu javnosti, dok danas dobiva sve veću podršku.

"Već imamo određene prednosti"

Što se tiče konkretnih modela, nije isključio nijednu opciju, već zagovara kombinirani pristup. "Struka će reći jesu li to konvencionalni reaktori ili mali modularni reaktori, ali ja mislim da bi kombinacija jednog i drugog bila najbolja opcija za Republiku Hrvatsku", izjavio je. 

Rekao je da Hrvatska već ima određene prednosti, uključujući izrađene studije i potencijalne lokacije, no konačne odluke moraju biti utemeljene na stručnim analizama. Upozorio je na vremenski faktor oko modularnih reaktora. "Moramo dočekati da se takav reaktor licencira u zemlji proizvođača ili negdje drugdje, ali nemamo vremena za čekanje", ustvrdio je. 

Smatra da su i konvencionalni reaktori, uz znatno unaprijeđene sigurnosne standarde i predvidivost ulaganja, realna opcija za Hrvatsku.

Južna plinska interkonekcija

Komentirao je i sporazum o Južnoj plinskoj interkonekciji s Bosnom i Hercegovinom, istaknuvši kako će najveće koristi od projekta imati upravo susjedna država.

"Najveće koristi imat će bosanskohercegovački građani i gospodarstvo. Mi imamo razvijene transportne kapacitete prema mnogim državama u okruženju i dodatno ih unaprjeđujemo, ali diverzifikacija koju bi Bosna i Hercegovina dobila najviše doprinosi njima", kazao je. 

Napomenuo je da je prioritet Hrvatske zaštita vlastitih interesa i državnih kompanija. "Mi smo ovdje da zaštitimo interese Republike Hrvatske i kompanija u njenom vlasništvu, konkretno Plinacro, te da utvrdimo fizibilnost takvih ulaganja i tako ćemo postupiti i ovaj put", najavio je. 

Projekt Pantheon

Govoreći o projektu Pantheon, odnosno mogućoj izgradnji podatkovnog centra vrijednog oko 50 milijardi eura u Topuskom, poručio je kako takve investicije potvrđuju jačanje investicijskog potencijala Hrvatske.

"To je pokazatelj da se Republika Hrvatska značajno podigla na karti kao zemlja za investicije. To ne dokazuje samo ovaj projekt, nego i niz drugih stranih ulaganja koja se događaju posljednjih nekoliko godina", uvjeren je. 

Potvrdio je kako država vidi korist u takvim projektima, ali i da ključna odgovornost ostaje na investitorima. "Na investitorima je da pokažu o čemu se radi, a mi smo tu da im pomognemo u svemu što je potrebno", objasnio je. 

Tvrdi da razvoj takvih projekata uklapa u širu industrijsku strategiju države. "Razvijanje takvih industrija u našem je interesu, ali moramo imati jasne pretpostavke. To je komplementarno s našom industrijskom strategijom koja bi trebala biti objavljena kroz mjesec dana", napomenuo je. 

Istaknuo je da država ne pravi razliku između velikih i manjih investicija. "Svaka nova investicija je važna. Pružamo svu potporu koju možemo, kako bismo privukli što više ulaganja i unaprijedili standard građana i gospodarstva", naveo je. 

Odnosi s MoL-om

Osvrnuo se na obvezu Hrvatske da MOL-u isplati 286 milijuna dolara odštete zbog tzv. plinskog biznisa. Priznao je da država koristi sve raspoložive pravne mogućnosti, ali i paralelno vodi razgovore o mirnom rješenju spora.

"Mi koristimo sve pravne mogućnosti koje su nam na raspolaganju, postoje još određene. Međutim, moram reći da u zadnje vrijeme imamo vrlo konstruktivne razgovore s MOL-om oko rješavanja ovog otvorenog pitanja", rekao je. 

Vjeruje kako postoji realna mogućnost da se spor riješi nagodbom prije nego što se iscrpe svi pravni mehanizmi.

"Nadam se da ćemo i prije iskorištenja svih pravnih mogućnosti naći zajednički jezik s MOL-om i to riješiti na miran način, određenom nagodbom. Kako stvari sada stoje i kako razgovori idu, ja vjerujem u to, jer su dosta konstruktivni i složili smo se oko dosta stvari", izjavio je. 

Napomenuo je kako se radi o složenim pitanjima koja zahtijevaju vrijeme i intenzivne pregovore. "To su značajne stvari koje iziskuju jako puno razgovora, ali vjerujem da u bliskoj budućnosti to možemo završiti dogovorom, u svrhu izgradnje boljih odnosa", naglasio je. 

Očekuje poboljšanje političkih odnosa s Mađarskom nakon promjene vlasti, što bi moglo dodatno olakšati rješavanje otvorenih pitanja. "Vjerujem u bolje odnose koje očekujemo na političkom nivou s dolaskom nove administracije, koja je i sama naznačila drugačiji pristup", dodao je. 

Mogući otkup dionica Ine

Što se tiče mogućeg otkupa dionica Ine, potvrdio  je da hrvatska ponuda i dalje postoji, ali pod jasnim uvjetima. "Naša ponuda za otkup dionica Ine je na stolu, međutim ona mora biti po komercijalnim uvjetima. Mi moramo odgovorno raspolagati sredstvima naših građana", poručio je. 

Dodao je kako se referentne vrijednosti mogu usporediti s nedavnim transakcijama u regiji.

"Jedna slična transakcija događa se u Srbiji i to su otprilike pariteti o kojima možemo razgovarati. To su vrlo slične kompanije i tržišta, dok ono što je dosad bilo na stolu nije bilo prihvatljivo. Ja sam uvijek optimist i nadam se boljim odnosima i rješenju svih otvorenih pitanja", zaključio je.