Svaki treći brak u Hrvatskoj završava razvodom. Donosimo vodič kroz proceduru
U HRVATSKOJ otprilike svaki treći brak završava razvodom. Godišnje se sklopi oko 20 tisuća brakova, dok se istovremeno bilježi i do 6 tisuća razvoda. Iako razvod odavno više nije tabu tema, iza statistike često stoji dugotrajan i birokratski iscrpljujuć proces.
Razvod braka vodi se pred općinskim sudom, a koliko će cijeli postupak trajati najviše ovisi o tome postoji li dogovor između supružnika te imaju li maloljetnu djecu ili spor oko imovine, skrbništva i uzdržavanja. Postoje dva osnovna načina razvoda, sporazumni razvod i razvod tužbom. Sporazumni razvod uglavnom je brži, jednostavniji i jeftiniji, dok razvod tužbom može trajati mjesecima, pa i godinama, uz znatno veće troškove koji često prelaze tisuću eura.
Sporazumni razvod braka bez djece
Sporazumni razvod smatra se najjednostavnijom opcijom. Supružnici zajedno podnose prijedlog za razvod i dogovaraju sva ključna pitanja, pa sud uglavnom samo potvrđuje njihov dogovor. Ako su u pitanju maloljetna djeca, sporazumni razvod može zahtijevati nešto širi proces.
Kada je riječ o sporazumnom razvodu braka bez maloljetne djece, supružnici zajedno sastavljaju i potpisuju prijedlog za sporazumni razvod koji potom, uz potrebnu dokumentaciju, podnose nadležnom općinskom sudu prema mjestu zajedničkog prebivališta.
Nakon toga sud zakazuje ročište na kojem provjerava ostaju li supružnici pri odluci o razvodu te je li njihova volja slobodna i stvarna. Ako su ispunjeni svi zakonski uvjeti, sud donosi presudu o razvodu braka, koja postaje pravomoćna nakon isteka žalbenog roka.
Potrebno je pripremiti potpunu dokumentaciju jer nedostatak samo jednog dokumenta može dovesti do odgode postupka ili odbacivanja prijedloga. Važno je napomenuti da većina dokumenata ne smije biti starija od šest mjeseci. Uz prijedlog za sporazumni razvod braka, koji mora biti potpisan od oba supružnika i predaje se u dva primjerka, potrebno je priložiti vjenčani list, dokaz o državljanstvu i prebivalištu te dokaz o uplati sudske pristojbe.
Cijena sporazumnog razvoda bez odvjetnika iznosi minimalno od 50 do 80 eura. Ako se angažira odvjetnik, troškovi značajno rastu.
Sporazumni razvod braka s djecom
Kada supružnici imaju zajedničku maloljetnu djecu, postupak sporazumnog razvoda uključuje dodatne korake koje propisuje zakon. Prije podnošenja prijedloga sudu obvezno je proći savjetovanje pri Hrvatskom zavodu za socijalni rad te izraditi Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi.
Cilj obveznog savjetovanja nije pomirenje supružnika, već dogovor oko svih važnih pitanja vezanih uz dijete. Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi mora sadržavati dogovor o tome s kojim će roditeljem dijete stanovati, načinu viđanja drugog roditelja, visini alimentacije te donošenju važnih odluka o djetetovu obrazovanju i zdravlju.
Nakon provedenog savjetovanja roditelji dobivaju Izvješće o obveznom savjetovanju, koje vrijedi šest mjeseci i prilaže se sudu zajedno s prijedlogom za sporazumni razvod. Bez tog dokumenta sud neće razmatrati zahtjev za razvod.
Tek nakon što su prikupljeni svi potrebni dokumenti, isti kao i kod sporazumnog razvoda bez djece, i potpisan Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, prijedlog se podnosi općinskom sudu. Sud potom na ročištu provjerava je li dogovor roditelja u najboljem interesu djeteta prije donošenja odluke o razvodu.
Podjela bračne stečevine
Podjela bračne stečevine pravno je odvojen postupak od razvoda braka i sud je ne rješava automatski u sklopu brakorazvodne parnice. Upravo je to jedna od najčešćih zabluda među supružnicima.
Ako bivši partneri ne postignu dogovor, imovina formalno ostaje zajednička i nakon što je brak razveden. Zbog toga se najčešće preporučuje da se podjela riješi sporazumno, kako bi se izbjegli dugotrajni i skupi sudski sporovi.
Najčešće rješenje je sklapanje Ugovora o diobi bračne stečevine kod javnog bilježnika. Takav ugovor ima snagu ovršne isprave i njime se jasno definira što kojem supružniku pripada, od nekretnina i automobila do štednje i druge imovine.
Ako do dogovora ne dođe, pokreće se sudska dioba u obliku parnice, što znatno povećava troškove. U tom slučaju ukupni izdaci mogu iznositi između 3 i 5% vrijednosti imovine, uz dodatne troškove vještačenja i procjene nekretnina. Primjerice, za stan u Zagrebu vrijedan 200.000 eura sudski postupak bi mogao doseći između 6000 i 10.000 eura, ovisno o složenosti slučaja i trajanju spora.
Razvod braka tužbom
Razvod braka tužbom pokreće se kada supružnici ne mogu postići dogovor o razvodu ili kada jedan od njih uopće ne pristaje na razvod. Također se koristi u situacijama kada postoji ozbiljan spor oko djece, uzdržavanja, podjele imovine ili kada komunikacija između partnera potpuno izostaje.
Za razliku od sporazumnog razvoda, gdje se obje strane slažu oko ključnih pitanja i zajednički podnose prijedlog sudu, razvod tužbom pokreće samo jedan supružnik. Druga strana tada postaje tuženik, a sud u postupku ispituje sve okolnosti i donosi odluku bez potrebe za zajedničkim dogovorom.
Postupak je u pravilu znatno složeniji i dulji. Uključuje više ročišta, izvođenje dokaza, a često i vještačenja, posebno kada se odlučuje o skrbništvu nad djecom ili financijskoj situaciji obitelji. Zbog toga ovakvi postupci mogu trajati mjesecima, pa i godinama.
Prema članku 50. Obiteljskog zakona, muž ne može pokrenuti postupak razvoda braka dok je supruga trudna, kao ni u razdoblju do navršene prve godine života djeteta. Riječ je o zaštitnoj zakonskoj odredbi koja ima za cilj zaštititi majku i novorođenče u posebno osjetljivom životnom razdoblju.
Dokumentacija potrebna za razvod tužbom u pravilu je jednaka kao i kod sporazumnog razvoda kada su uključena maloljetna djeca. To znači da je i u ovom slučaju obvezno savjetovanje te izrada plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, koji sud koristi pri odlučivanju o pitanjima vezanima uz djecu.
Što kada nema dogovora oko djece?
Ako roditelji tijekom savjetovanja ne uspiju postići dogovor, upućuju se na obiteljsku medijaciju. Riječ je o postupku u kojem neutralna treća osoba, medijator, pomaže u pronalasku kompromisa oko skrbi, uzdržavanja i kontakata s djetetom. Iznimka od obveze medijacije postoji u slučajevima kada se dokaže obiteljsko nasilje, kada se postupak ubrzava radi zaštite žrtve.
Za razliku od sporazumnog razvoda, troškovi kod tužbe u početku mogu biti slični, no s vremenom značajno rastu. Na njihov iznos najviše utječu angažman odvjetnika i broj sudskih ročišta. U složenijim slučajevima, kada nema dogovora i postupak se otegne na više godina, ukupni troškovi mogu doseći i nekoliko tisuća eura, pa u nekim situacijama i do 10 tisuća eura.
Kod pokretanja razvoda najčešće se ponavljaju iste pogreške koje znatno usporavaju i poskupljuju postupak. Među njima su ulazak u sudski proces bez prethodnog dogovora o ključnim pitanjima poput skrbi nad djecom i podjele imovine, pogrešno uvjerenje da jedan roditelj, najčešće majka, automatski dobiva isključivo skrbništvo te zanemarivanje financijskih posljedica razvoda.
Razvod braka pravno je i emocionalno složen postupak koji zahtijeva jasnu pripremu i razumijevanje zakonskih obveza. Pravodobno planiranje i usmjerenost na dogovor ključni su čimbenici koji mogu značajno utjecati na tijek i trajanje postupka.
