PRIJE šest mjeseci američki ministar obrane Pete Hegseth (koji sam sebe naziva ministrom rata, iako promjenu naziva ministarstva nije potvrdio Kongres) najavio je da oružane snage Sjedinjenih Američkih Država ukidaju rodne kvote i inicijative za raznolikost te se vraćaju "najvišem muškom standardu". U Švedskoj su trendovi upravo suprotni, a ovaj tjedan održana je prva konferencija o rodnoj ravnopravnosti u švedskim oružanim snagama.

Vrhovni zapovjednik, general Michael Claesson, poslao je na konferenciji jasnu poruku da je manjak rodne ravnopravnosti neprijatelj švedskih oružanih snaga: "Ravnopravnost jača našu vjerodostojnost, potporu stanovništva i našu ratnu spremnost. Rodna ravnopravnost dio je naše misije i našeg zadatka."

General Claesson protiv Hegsetha

Claesson je prije mjesec dana, u jednom medijskom istupu, otišao i korak dalje te se izravno suprotstavio Hegsethu rekavši da "oružane snage imaju previše mušku auru": "Još uvijek postoji neka vrsta muške aure u oružanim snagama zbog koje se ne čini sasvim prirodnim da mlade djevojke traže svoje mjesto u sustavu obrane."

Na spomenutoj dvodnevnoj konferenciji sudjelovalo je 250 osoba, a među govornicama su bile švedska ministrica za ravnopravnost spolova Nina Larsson i Irene Fellin, predstavnica glavnog tajnika NATO-a za žene, mir i sigurnost.

Rodna ravnopravnost nije samo pitanje pravde i društvenih vrijednosti, već i operativnih sposobnosti i kolektivne obrane NATO saveza. Sve složeniji globalni razvoj zahtijeva pravu osobu na pravom mjestu, bez obzira na spol, kao i mogućnost novačenja iz cijelog stanovništva, a ne samo iz njegove polovice, istaknuto je na konferenciji.

Suvremeni sukobi i međunarodna iskustva, ne samo ona iz Ukrajine, pokazuju da obrana koja predstavlja cijelo stanovništvo, žene i muškarce, jača društvenu koheziju, demokratski legitimitet i time sposobnost pružanja otpora vanjskim prijetnjama.

Uravnoteženija obrana je jača obrana

"Rodna ravnopravnost nije samo jedno od naših najučinkovitijih oružja, nego je ključna u dugoročnom i sustavnom nastojanju da se postigne što bolja obrana Švedske. Uravnoteženija obrana je jača obrana, a time i opasnija za naše protivnike", stoji na mrežnim stranicama švedskih oružanih snaga.

Prema službenim podacima, rodna struktura švedskih oružanih snaga i dalje je izrazito muška. Među svim zaposlenima, kojih ima oko 30.000, žene čine 24 posto, a muškarci 76 posto. Časnički zbor čini samo 12 posto žena i 88 posto muškaraca. Među ročnicima koji su 2025. prolazili obveznu temeljnu obuku, ukupno njih 8.251, bilo je 16,2 posto žena i 83,8 posto muškaraca.

Zanimljivo je da hrvatske oružane snage u pogledu rodne ravnopravnosti stoje bolje od svojeg švedskog pandana, barem što se tiče brojki. Prema Planu djelovanja za promicanje i uspostavljanje ravnopravnosti spolova u MORH-u i OSRH-u od 2025. do 2029. godine, koji je ministar obrane Ivan Anušić potpisao u veljači prošle godine, u sustavu obrane, koji broji 15.600 osoba, zaposleno je 18,8 posto žena, a među časnicima čak 21,5 posto žena.

Od ožujka 2024. general-bojnica HV-a

U samo pet godina postotak časnica u oružanim snagama porastao je za tri posto. Hrvatska je još prije deset godina dobila i prvu, zasad i jedinu, generalicu. Riječ je o Gordani Garašić, načelnici Uprave za planiranje Glavnog stožera OSRH-a, koja je u ožujku 2024. promaknuta u čin general-bojnice.

Dokument ističe da raste broj žena na zapovjednim i voditeljskim dužnostima, pri čemu je 2024. njihov udio dosegnuo 13,4 posto. Nešto povoljnija slika vidi se u obrazovanju i profesionalnom razvoju, gdje žene čine 24 posto kadeta te značajan dio polaznika domaćih i inozemnih vojnih izobrazbi. Plan bilježi i da je 2024. dragovoljno vojno osposobljavanje završilo 355 ročnika, među kojima je bilo 11 posto žena, što je manje nego godinu ranije.

Ambicija ovog dokumenta nije uvođenje formalnih kvota, nego sustavno jačanje ravnopravnosti kroz cijeli obrambeni sustav, uz naglasak da su radna mjesta i postupci odabira formalno jednako dostupni ženama i muškarcima.

Hrvatska među najboljima u NATO-u

Kao ključni ciljevi navode se veća zastupljenost žena u zapošljavanju, promaknućima, izobrazbi, odlučivanju, misijama i međunarodnim aktivnostima, ali i snažnija zaštita od rodno uvjetovanog i seksualnog nasilja. Plan predviđa i redovito praćenje provedbe, pa bi do 2029. trebao služiti kao konkretan alat za povećanje ravnopravnosti, a ne samo kao deklarativni dokument.

Važno je istaknuti i da je obrambeni sustav Republike Hrvatske prema zastupljenosti žena pri samom vrhu među članicama NATO-a i partnerskim zemljama. Prosječna zastupljenost žena u NATO-ovim vojskama iznosi oko 13 posto, dok je udio žena među djelatnim vojnim osobama u Hrvatskoj prošle godine iznosio 14,6 posto.