CIJENE energije ove će godine porasti za 24 posto zbog rata u Iranu i blokade Hormuškog tjesnaca, što predstavlja povijesni udarac globalnim tržištima, predviđa Svjetska banka u svom najnovijem izvješću "Pregled tržišta roba" objavljenom danas. Očekivani rast najveći je skok cijena energije od ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine i prijeti učvršćivanjem visoke inflacije te zaustavljanjem gospodarskog napretka u zemljama u razvoju, piše Euronews.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

Globalna tržišta roba prolaze kroz najnestabilnije razdoblje u posljednje četiri godine. Očekuje se da će cijene energije i gnojiva potaknuti opći rast troškova roba od 16 posto tijekom 2026. Regionalna nestabilnost već je izazvala najveći poremećaj u opskrbi naftom ikad zabilježen, s padom globalne proizvodnje od preko 10 milijuna barela dnevno.

Silazni trend

Iako su se neke cijene smirile u odnosu na početne vrhunce, studija pokazuje da će dugoročni učinci napada na infrastrukturu i prometnih uskih grla u Hormuškom tjesnacu održavati troškove energije povišenima u doglednoj budućnosti.

Analitičari smatraju da su trenutačni nemiri preokrenuli silazni trend cijena roba zabilježen prethodne godine, stvarajući okruženje stagflacije i otežavajući središnjim bankama upravljanje kamatnim stopama.

Ayhan Kose, zamjenik glavnog ekonomista Svjetske banke, izjavio je da se vlade moraju oduprijeti iskušenju opsežne i neciljane fiskalne podrške koja može poremetiti tržišta. "Umjesto toga, trebaju se usmjeriti na privremenu pomoć najugroženijim kućanstvima kako bi prebrodili nadolazeće mjesece gospodarske nesigurnosti", poručio je.

Glavni pokretač trenutačne nestabilnosti tržišta jest poremećaj pomorskih putova na Bliskom istoku, kakav dosad nije viđen. Hormuški tjesnac, ključni prolaz kroz koji prolazi otprilike 20 posto svjetske pomorske trgovine sirovom naftom, praktički je zaustavljen tijekom rata.

Tržišta nafte

Svjetska banka predviđa da će prosječna cijena sirove nafte Brent tijekom 2026. godine iznositi 86 dolara po barelu, što je oštar porast u odnosu na prosjek od 69 dolara zabilježen 2025. godine.

Ta se prognoza temelji na pretpostavci da će se najozbiljniji poremećaji početi smanjivati do svibnja, a obujam pomorskog prometa postupno vratiti na prijeratne razine do kraja godine. U trenutku pisanja ovog teksta, američka referentna nafta WTI trguje se po cijeni višoj od 102 dolara po barelu, dok je Brent, međunarodni standard, prvi put u tri tjedna prešao cijenu od 110 dolara.

Ujedinjeni Arapski Emirati u utorak su objavili da napuštaju OPEC i OPEC+ s učinkom od 1. svibnja. Ministar energetike UAE-a kao razlog je naveo restrukturiranje energetske strategije zemlje "kako bi se zadovoljile promjenjive potrebe" te je obećao "postupno povećanje proizvodnje nafte".

Ostaje za vidjeti hoće li dodatna ponuda pridonijeti snižavanju cijena ili će manja koordinacija među glavnim dobavljačima zapravo biti štetna usred krize. Svjetska banka upozorava da će se pritisak na cijene samo pojačati ako se sukob produži ili proširi na više regionalnih aktera.

Veliki troškovi

Čak i prema sadašnjoj osnovnoj prognozi, šok je već izazvao značajne valove u drugim energetskim sektorima. Studija pokazuje da nestabilnost na tržištu nafte ima izravne posljedice na cijene prirodnog plina i ukapljenog prirodnog plina (LNG) jer se zemlje natječu za osiguravanje alternativnih izvora energije.

Europska unija već je potrošila više od 27 milijardi eura na dodatne troškove uvoza fosilnih goriva od početka rata u Iranu, a Međunarodna agencija za energiju (IEA) ovu situaciju već naziva najvećom prijetnjom energetskoj sigurnosti u povijesti.

Očekuje se da će povećani troškovi goriva usporiti globalni rast, s ozbiljnim posljedicama za otvaranje radnih mjesta i industrijski razvoj. Ovog je mjeseca MMF smanjio svoju prognozu globalnog rasta za 2026. na 3.1%, što je pad od 0.2 postotna boda, a procjenu za eurozonu snizio je s 1.4% na 1.1%.

Rat je također podigao globalna očekivanja MMF-a o inflaciji na 4.4%, a ako se energetska nestabilnost nastavi i u 2027., fond upozorava na "ozbiljan scenarij" u kojem bi globalni rast mogao pasti na 2%.

Geopolitička nestabilnost

Poseban odjeljak izvješća Svjetske banke naglašava nerazmjeran utjecaj geopolitičkog rizika na stabilnost tržišta. Analiza pokazuje da je nestabilnost cijena nafte tijekom razdoblja sukoba otprilike dvostruko veća nego u mirnijim vremenima. Konkretno, studija pokazuje da geopolitički uzrokovan pad globalne proizvodnje nafte od 1 posto obično podiže cijene u prosjeku za 11.5 posto.

Ovi šokovi imaju snažan preljevni učinak, pri čemu je utjecaj na druga tržišta roba oko 50 posto veći nego u normalnim uvjetima. Prema izvješću, porast cijena nafte od 10 posto izazvan geopolitičkim šokom dovodi do rasta cijena prirodnog plina za 7 posto i cijena gnojiva za više od 5 posto otprilike godinu dana kasnije.

Ovi odgođeni učinci znače da će, čak i ako se sukob na Bliskom istoku uskoro riješi, globalno gospodarstvo vjerojatno nastaviti osjećati inflatorni pritisak duboko u sljedeću godinu.