PREDSJEDNIK Europskog vijeća Charles Michel objavio je novi prijedlog sedmogodišnjeg proračuna i plana za oporavak koji predviđa drukčiji omjer bespovratne pomoći i zajmova u odnosu na prethodni prijedlog.

Novi prijedlog, koji je plod intenzivnih pregovora u protekla tri dana, predviđa da novi instrument za oporavak gospodarstva EU sljedeće generacije (NGEU) iznosi 750 milijardi eura, što je isti iznos koji je Michel ranije predlagao, a prije toga i Europska komisija.

Drugačiji omjer bespovratnih sredstava i zajmova

No drukčiji je omjer između bespovratnih sredstava i zajmova. Po ranijem prijedlogu, dvije trećine, 500 milijardi dodjeljivalo bi se kao bespovratna pomoć, a preostala trećina, 250 milijardi, kao zajmovi.

Do tih 750 milijardi eura svježeg novca došlo bi se tako što bi se Komisija povoljno zadužila na financijskim tržištima koristeći svoj najviši mogući kreditni rejting. 

Michel sada predlaže 390 milijardi bespovratne pomoći i 360 milijardi zajmova.

Najveći dio NGEU-a otpada na Fond za oporavak i otpornost (RFF), koji po novom Michelovu prijedlogu iznosi 672,5 milijardi eura, dok je u prethodnom prijedlogu iznosio 560 milijardi.

Od tih 672,5 milijardi, 360 milijardi je namijenjeno za zajmove, a 312,5 milijardi za bespovratnu pomoć.

Iz RFF-a sredstva se raspodjeljuju po određenim kriterijima zemljama članicama, to su tzv. nacionalne omotnice.

Iznos za bespovratnu pomoć od 312,5 milijardi veći je za 2,5 milijarde nego u prethodnom prijedlogu, što znači da se nacionalne omotnice neće mijenjati naniže. Hrvatska je prema ranijem prijedlogu trebala imati oko 10 milijardi eura ukupno bespovratne pomoći i zajmova.

Zbog povećanja RFF-a u novom Michelovu prijedlogu, dosta su smanjeni drugi programi, koji se trebaju financirati iz NGEU-a.

Tako je ReactEU, dodatna sredstva za kohezijsku politiku, smanjen na 47,5 milijardi s 50 milijardi, Obzor Europa je smanjen na 5 milijardi s 13,4 milijarde, Invest EU smanjen je s 30,3 milijarde na 2,1 milijardu, ruralni razvoj s 15 milijardi na 7,5 milijardi, Fond za pravednu tranziciju s 30 na 10 milijardi eura, RescEU s 2 milijarde na 1,9 milijardi, NDICI (Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju) smanjen je na 3,5 milijardi s 15,5 milijardi, dok zdravstvenog programa u novom RFF-u uopće nema, a u prethodnom je bilo za to namijenjeno 7,7 milijardi eura.

Novi kriteriji

Michel je i u novom prijedlogu zadržao rješenje iz prethodnog, a to je da se 70 posto sredstava iz RFF-a treba ugovoriti 2021. i 2022., a preostalih 30 posto do kraja 2023. godine. Cijela omotnica trebala bi biti isplaćena do 2026. godine.

Michel je također ostao pri istom prijedlogu i što se tiče alokacijskih kriterija. Za prvih 70 posto sredstava koristili bi se kriteriji kojima se služila i Europska komisija, to jest stopa nezaposlenosti u razdoblju od 2015. do 2019. godine, BDP po glavi stanovnika i udio u ukupnom stanovništvu.

Za korištenje preostalih 30 posto sredstava dodao bi se novi kriterij - ukupni pad BDP-a u 2020. i 2021. godini, dok bi se zadržao kriterij BDP-a po glavi stanovnika i udio u ukupnom broju stanovnika EU.

Također je ostao prijedlog da se najmanje 30 posto sredstava mora ulagati u ostvarivanje zelenih ciljeva. 

U pogledu uvjeta koji se odnose na vladavinu prava, Michel je zadržao prijedlog da članice odlučuju kvalificiranom većinom o sankcijama u slučaju nepoštivanja načela vladavine prava.

Komisija je predlagala da se u takvim slučajevima koristi odlučivanje obrnutom kvalificiranom većinom, što znači da je za blokiranje sankcija potrebno imati kvalificiranu većinu koja je protiv prijedloga Komisije.

Po Michelovu prijedlogu puno je teže donijeti odluku o sankcijama, zbog čega je njegov prijedlog već kritiziran za razvodnjavanje toga uvjeta.

Kako bi ublažio otpor Mađarske ili Poljske, Michel je sada za to da se u cijelom procesu "treba poštivati načelo objektivnosti, nediskriminacije, jednakog tretiranja zemalja članica te da se treba voditi na nepristran način i na temelju dokaza".

Također je zadržan prijedlog da se o nacionalnim planovima za oporavak i isplati sredstava odlučuje kvalificiranom većinom. Nizozemska je tražila da o tome odlučuju zemlje članice jednoglasno.

Više za Hrvatsku jer je dosad koristila samo jedan VFO

Što se tiče Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje od 2021. do 2027. godine, on ostaje gotovo isti, 1074,3 milijarde eura.

Michel je u svom novom prijedlogu predvidio dodatnih 400 milijuna eura za Hrvatsku, uvažavajući njezinu specifičnost jer je jedina do sada koristila samo jedan sedmogodišnji proračun.

U ranijem prijedlogu taj dodatak je iznosio 300 milijuna eura.

"Manje razvijene regije u zemljama članicama koje su koristile samo jedno programsko razdoblje kohezijske politike, imaju pravo na dodatnu alokaciju od 400 milijuna eura za svoje najmanje razvijene regije."

Jedino Hrvatska odgovara toj definiciji, jer su sve druge zemlje već koristile više od jedne sedmogodišnje financijske perspektive.

Charles Michel ranije je rekao kako zna da su zadnji koraci uvijek najteži, ali je uvjeren da je dogovor moguć.

U ponedjeljak je četvrti dan samita EU na kojem se pokušava postići dogovor o VFO-u i planu za oporavak.

Počela je rasprava o novom prijedlogu.