POLITIČKI udarac koji je predsjednik Donald Trump doživio na američkim izborima mogao bi ga potaknuti da obnovi diplomatske napore prema Sjevernoj Koreji. Ipak, eventualna spremnost na veće ustupke riskira stvaranje napetosti s regionalnim saveznicima, prenosi Reuters.

Analitičari i dužnosnici u Aziji očekuju da će se Trump u posljednje dvije godine mandata usredotočiti na vanjsku politiku kako bi izgradio svoju ostavštinu. Budući da napori za rješavanje ratova u Ukrajini i Iranu još nisu dali rezultate, vjerojatno će se okrenuti Aziji, gdje smatra da ima više prostora za djelovanje.

Ključan dio tog plana, prema njihovim procjenama, trebao bi biti sjevernokorejski vođa Kim Jong Un, s kojim Trump želi obnoviti pregovore. Međutim, analitičari ističu da Kim trenutno nema mnogo motiva za suradnju.

Trumpov mogući zaokret prema vanjskoj politici

"Trump će vjerojatno uložiti značajan napor u postizanje vanjskopolitičkih uspjeha, osobito ako se suoči s većim ograničenjima u domaćoj politici", rekao je Ban Kil-joo, profesor međunarodnih odnosa na Korejskoj nacionalnoj diplomatskoj akademiji u Seulu.

"S obzirom na to da bi Trump želio da njegov nasljednik pobijedi 2028., postoji velika mogućnost da angažman sa Sjevernom Korejom postane dio te agende", dodao je. Na upit o Trumpovim planovima za diplomaciju sa Sjevernom Korejom, iz Bijele kuće su odgovorili da je predsjednik vratio američku snagu na globalnu scenu i ojačao veze sa svjetskim vođama.

"Njegove vanjskopolitičke odluke nikad nisu bile motivirane politikom", izjavila je glasnogovornica Bijele kuće Anna Kelly. "Vrhovni zapovjednik uvijek će djelovati u najboljem interesu američkog naroda i naše nacionalne sigurnosti."

Povećani ulozi i manjak interesa

Trump se s Kimom sastao tri puta tijekom svog prvog mandata, nakon razdoblja oštrih verbalnih sukoba koji su potaknuli strah od rata. Njihov sastanak 2019. godine završio je bez rezultata jer se nisu uspjeli dogovoriti o denuklearizaciji Sjeverne Koreje i ublažavanju sankcija.

Sedam godina kasnije, ulozi su veći. Sjeverna Koreja proširila je svoj nuklearni i raketni arsenal, a odnosi Pjongjanga s Rusijom i Kinom bolji su nego ikad posljednjih godina. To Kimu daje manje razloga za pregovore i potencijalno stavlja veći pritisak na Trumpa da ponudi ustupke.

Trump je često isticao svoj odnos s Kimom, kojeg je nazvao "sjajnim tipom", te je govorio da se "jako dobro slažu". Unatoč tome, američki i južnokorejski dužnosnici smatraju da su šanse za sastanak ove godine sve manje. Washington nije dobio nikakav odgovor iz Pjongjanga uoči regionalnog summita u Kini ovog mjeseca, gdje su se dvojica vođa mogla susresti.

Zabrinutost regionalnih saveznika

Kimova utjecajna sestra, Kim Yo Jong, izjavila je da dijalog ostaje put prema miru, ali da Pjongjang trenutno ne vidi potrebu za razgovorima. Osudila je, kako kaže, "neprijateljsku politiku" Washingtona i odbacila američke optužbe da je Sjeverna Koreja prošlog tjedna ukrala više od šest milijardi dolara u virtualnoj imovini s platforme Binance.

Njezin je brat ranije poručio da je otvoren za razgovore ako Washington prestane inzistirati na tome da se njegova zemlja odrekne nuklearnog oružja. Regionalni saveznici, Južna Koreja i Japan, protive se takvom ustupku.

"Sastanak na vrhu koji bi zanemario denuklearizaciju potkopao bi sustav odvraćanja i stvorio politička trvenja između Washingtona, Seula i Tokija", rekao je Leif-Eric Easley, profesor međunarodnih studija na Sveučilištu Ewha u Seulu.

Dužnosnici u Japanu i Južnoj Koreji strahuju da bi mogli biti zaobiđeni ako Trump bude izravno pregovarao s Kimom uz tiho odobrenje Pekinga i Moskve, izjavio je visoki japanski dužnosnik koji je želio ostati anoniman. "Japanski dužnosnici zabrinuti su oko toga koliko je daleko Trump spreman ići kako bi osigurao sastanak s Kim Jong Unom, primjerice odustajanjem od pitanja denuklearizacije."

Nuklearni status i političke prepreke

Trump je Sjevernu Koreju nazvao nuklearnom silom. To je status koji saveznici u regiji i na Zapadu odbijaju priznati, unatoč desecima nuklearnih bojevih glava koje je Pjongjang, prema procjenama, proizveo, kao i zalihama fisijskog materijala.

"Ako razgovori SAD-a i Sjeverne Koreje dovedu do toga da Washington prihvati nuklearni status Sjeverne Koreje, sigurnosna situacija u Aziji dramatično bi se promijenila", rekao je profesor Kazuhiro Maeshima sa Sveučilišta Sophia u Japanu. "U preostale dvije godine Trumpove administracije moglo bi doći do najveće promjene od Drugog svjetskog rata. Situacija je ozbiljna."

Kim danas posjeduje znatno napredniji arsenal nego u vrijeme sastanaka 2018. i 2019. godine. To uključuje više oružja i projektila, hipersonične letjelice, rastuću flotu modernih ratnih brodova i podmornica te poboljšane sposobnosti bespilotnih letjelica. Ako Trump želi vratiti Kima za pregovarački stol, vjerojatno će morati ponuditi više od djelomičnog ublažavanja sankcija.

Takvi bi ustupci mogli naići na prepreke u SAD-u, u Kongresu pod kontrolom demokrata, ali i zbog Trumpovog ograničenog vremena na vlasti, smatra Moon Chung-in, profesor sa Sveučilišta Yonsei u Seulu i bivši predsjednički savjetnik za nacionalnu sigurnost.

"Ono što je važno jest percepcija i računica Sjeverne Koreje. Ako oni procijene da je Trump postao politički neutjecajan pred kraj mandata i da ne može dobiti potporu Kongresa, Kim Jong Un nema razloga za dijalog", zaključio je.

Stephen Biegun, bivši zamjenik američkog državnog tajnika koji je vodio pregovore tijekom Trumpovog prvog mandata, također smatra da Pjongjang trenutno nema mnogo poticaja. "Mislim da Sjevernokorejci trenutno vide vrlo malo koristi od takvog sastanka, a potencijalno vide i određenu štetu."