Foto: Shutterstock, ecdc.europa.eu

HRVATSKI Zavod za javno zdravstvo (HZJZ) evidentirao je u Hrvatskoj 11 osoba za koje se, prema rezultatima preliminarnih nalaza, sumnja da su zaražene virusom zapadnog Nila. U zarazu virusom zapadnog Nila se sumnja kod još četvero pacijenata hospitaliziranih sa znakovima upale moždanih ovojnica i mozga, ali se kod njih potvrdu nalazima još očekuje.

Do zaraze je došlo u drugoj polovici kolovoza, a oboljele osobe su većinom starije životne dobi i dolaze s područja Grada Zagreba te Zagrebačke i Međimurske županije. Dio oboljelih je hospitaliziran.

Ostojić: Nema razloga za paniku

"U Hrvatskoj je do danas bilo hospitalizirano 11 bolesnika sa sumnjom na infekciju virusom Zapadnog Nila, sada ih je u bolnicama četiri. Dakle, nema elemenata za paniku i strah", izjavio je ministar zdravlja Rajko Ostojić za Hrvatski radio.

"To nije epidemija i za Hrvatsku se još uvijek može govoriti o sporadičnim slučajevima", kaže Ostojić. Ministar je naglasio da se i dalje čeka potvrda iz referentnog centra u Italiji, ali se na osnovu prošlogodišnjeg iskustva s velikom vjerojatnošću može zaključiti da se radi o virusu Zapadnog Nila.

Nitko nije umro

Na odjelu intenzivne njege u zagrebačkoj Klinici za infektivne bolesti ''Dr. Fran Mihaljević'' i dalje se liječi troje pacijenata s težim simptomima. "Neki su imali teška neurološka oštećenja u smislu nemogućnosti gutanja, govora. Na sreću, nitko nije umro. Ostali su na drugim odjelima, a neki su već pušteni kući", izjavio je za RTL Bruno Baršić, pročelnik Zavoda za intenzivnu medicinu.

U Hrvatskoj je prošle godine zabilježeno sedam hospitaliziranih slučajeva oboljenja od virusa Zapadnog Nila. Svi oboljeli su se oporavili.

Epidemija i u ostatku Europe

Epidemija je zahvatila mnoge europske zemlje, a virus se ranije pojavio i u Hrvatskoj susjednim zemljama - Srbiji, Bosni i Hercegovini, Mađarskoj, Italiji... Zabilježeni su i smrtni slučajevi.

Prema podacima Europskog centra za prevenciju i suzbijanje bolesti (ECDC), do 5. rujna je u zemljama Europske unije evidentirano je 106 slučajeva zaraze, a u njima susjednim zemljama 289 slučajeva.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo o virusu: Nema razloga za paniku

Virus Zapadnog Nila stigao je u Hrvatsku, a do sada je registrirano 11 bolesnika. Infekciju prenose komarci, a virus ne prelazi s čovjeka na čovjeka. Najčešći simptomi su povišena temperatura, osip i probavne smetnje.

Bez obzira na oboljele, mjesta za paniku nema, poručuje za Media servis dr. Sanja Kurečić Filipović iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

"Točna je informacija da imamo 11 bolesnika koje vodimo kao sumnja na infekciju virusom Zapadnog Nila. Međutim, u troje oboljelih možemo sa vrlo vjerojatnom sigurnošću govoriti da se zaista radi o toj infekciji", kaže dr. Kurečić Filipović.

Oboljeli su s područja Grada Zagreba i Zagrebačke županije, a jedna je pacijentica iz Međimurske županije. U 80% slučajeva infekcija prolazi neprimjetno.

"Virus Zapadnog Nila je virus kojeg prenose komarci i čiji rezervoar uključuje divlje ptice i komarce. Čovjek se zarazi, ustvari, kao zadnji domaćin, što znači da se infekcija ne može prenijeti s čovjeka na čovjeka, već se čovjek zarazi ubodom komarca", pojašnjava dr. Kurečić Filipović.

Simptomi su slični gripi, a do danas nisu zabilježeni najgori ishodi ove bolesti. Svi oboljeli pacjenti su dobro, liječe se odgovarajućom terapijom, a za ovu bolest cjepivo ne postoji.

"Povišena temperatura, glavobolja, loše osjećanje, bolovi u mišićima, kod nekih i probavne smetnje, kod nekih se javlja i osip".

Zagreb je spreman za epidemiju, poručio je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.

"Na sreću, nije opasno za život. Vidjet ćemo što ćemo. Pratit ćemo tijek situacije. Naša deratizacija, dezinfekcija i dezinsekcija ide dalje. Sredstva su osigurana, natječaj je proveden i sve ide kako treba", kazao je Bandić.

Infekcija se očekivala u Hrvatskoj, budući da je virus Zapadnog Nila već neko vrijeme prisutan u susjednim zemljama. U spriječavanju ove infekcije čovjek si najbolje sam može pomoći.

"Sad kod nas, u našim vrtovima i na našim balkonima, može ukloniti mjesta gdje se ti komarci liježu, gdje se mogu razmnožavati, poput izlijevanja vode iz lončanica, odstranjivanja nekakvih nakupljenih voda u nekim starim gumama ili u nekim drugim posudicama", naglašava dr. Kurečić Filipović.

Građanima se također preporuča korištenje sredstava koja odbijaju komarce, da se prozori i vrata zaštite mrežama protiv kukaca te da se prilikom boravka u prirodi nose dugački rukavi i hlače.

Virus se ne prenosi s čovjeka na čovjeka

Virus Zapadnog Nila prenosi se ubodom zaraženog komarca-vektora koji se u prirodnom ciklusu hrani krvlju zaražene ptice, rezervoara virusa. Zaraženi komarac može prenijeti virus na ljude, kao i na konje i druge sisavce koji su krajnji domaćini virusa. Ne prenosi se sa čovjeka na čovjeka niti sa životinje na čovjeka uobičajenim kontaktom. Infekcija virusom Zapadnog Nila ima sezonsku pojavnost koja je najviša tijekom ljetnih mjeseci i rane jeseni, u razdoblju najveće aktivnosti vektora.

Inkubacija virusa od 3 do 15 dana

Vrijeme inkubacije traje od 3 do 15 dana i većina infekcija (do 80 posto) prolazi bez simptoma, dok većina ostalih inficiranih imaju blaže simptome bolesti nalik gripi, povišenu temperaturu, glavobolju, bolove u mišićima i zglobovima ili osip koji prolaze u roku nekoliko dana.

U manje od jedan posto zaraženih razviti će se neurološki oblici bolesti kao što su meningitis, meningoencefalitis i akutna mlohava klijenut kao najteži oblik bolesti. Pod povećanim su rizikom osobe starije od 50 godina te osobe koje imaju malignu bolest, dijabetes, hipertenziju, kroničnu bubrežnu bolest ili su transplantirane i sl.

U Hrvatskoj pored sustava praćenja infekcije virusom zapadnog Nila kod ljudi u svrhu ranog otkrivanja i pravovremenog liječenja postoji i sustav praćenja virusa Zapadnog Nila kod ptica, konja i komaraca kroz razvijenu suradnju epidemiološke i veterinarske službe.

Kako se zaštititi?

Radi smanjenja rizika od infekcije virusom Zapadnog Nila, pored dezinsekcijskih mjera suzbijanja komaraca, preporučene su individualne mjere zaštite od komaraca:

· Primjena repelenata, sredstava koja odbijaju komarce, na otkrivene dijelove tijela (prema uputama proizvođača),
· Nošenje odjeće dugih rukava i nogavica prilikom boravka na otvorenom, ukoliko to dopuštaju vremenske prilike,
· Izbjegavanje boravka na otvorenom u razdoblju najveće aktivnosti komaraca, od sumraka do zore,
· Primjena zaštitnih mreža na prozorima i vratima,
· Primjena klima-uređaja za rashlađivanje prostora (što ne pogoduje komarcima).

Najdjelotvorniji način borbe protiv komaraca je ukloniti mjesta za razvoj njihovih legla, a to su razne nakupine vode u našem okolišu. Potrebno je ukloniti nakupljenu vodu u vrtovima, dvorištima, na balkonima ili terasama te neisušene lokve, kanale, vodu u prirodnim udubljenjima u drveću, poplavljene površine i male stajaće vode.

Potrebno je:
· ukloniti nepotrebne predmete u okućnicama gdje se može nakupljati voda - npr. odbačene limenke, kante, igračke, stare automobilske gume i sl.
· isprazniti, prekriti ili čvrsto zatvoriti različite spremnike za vodu,
· redovito prazniti vodu (barem jednom tjedno) iz vaza i posuda za cvijeće i drugih nepokrivenih spremnika za vodu.

"Na području grada Zagreba redovito se provodi organizirano suzbijanje komaraca"

Služba za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" poslala je priopćenje o pojavi bolesti izazvane virusom Zapadnog Nila na području grada Zagreba, koje prenosimo u cijelosti:

"U okviru redovitog nadzora nad zaraznim bolestima, Služba za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" dobila je informacije o pojavi oboljelih od upale mozga i moždanih ovojnica kod kojih postoji sumnja da su posljedica infekcije virusom Zapadnog Nila. Taj virus je u prirodi prisutan kod ptica, a na ljude se prenosi ubodima komaraca koji su se prethodno hranili na bolesnim pticama kojima virus cirkulira u krvnom optoku. Virus ne prelazi s čovjeka na čovjeka. Infekcija virusom Zapadnog Nila kod ljudi u 80 posto slučajeva prolazi neprimjetno, a svega kod 20 posto se javlja blaga bolest s povišenom temperaturom. Teška bolest središnjeg živčanog sustava javlja se u manje od 1 posto zaraženih osoba, prvenstveno starijih od 50 godina i kroničnih bolesnika.

Pojava bolesti izazvane virusom Zapadnog Nila u Zagrebu iznenadna je, ali nije neočekivana jer se epidemije izazvane tim virusom bilježe u svim susjednim zemljama tijekom zadnjih desetak godina, a prošle godine u Hrvatskoj je zabilježeno sedam slučajeva.

Odmah po primitku informacija o sumnji na infekciju virusom Zapadnog Nila poduzete su odgovarajuće epidemiološke mjere primjerene karakteristikama bolesti i načinu širenja virusa. Posebna pozornost posvećena je istraživanju mogućeg mjesta infekcije te se provode detaljne pretrage radi nalaženja i eliminacije mogućih legla komaraca u neposrednoj okolici mjesta prebivališta oboljelih. Mjere se kontinuirano provode.

Radi smanjenja rizika od pojave i širenja bolesti koje prenose komarci, na području grada Zagreba redovito se provodi organizirano suzbijanje komaraca koje se temelji na sveobuhvatnom pristupu te uključuje sve mjere koje doprinose smanjenju broja komaraca, kao što su: uklanjanje svih mogućih legla, suzbijanje ličinki u leglima koja nije moguće ukloniti (trajne vode stajaćice) i suzbijanje odraslih komaraca na područjima grada na kojima je utvrđena velika aktivnost komaraca.

Epidemiološke mjere koje poduzimaju nadležne službe, redovite mjere suzbijanja komaraca te dolazak hladnijih dana pridonose smanjenju opasnosti od širenja virusa na ljude. No, budući je nemoguće iskorijeniti komarce kao prenositelje bolesti i time u potpunosti eliminirati rizik obolijevanja, građanima se preporučuje provoditi dodatne mjere opreza.

Upute građanima:

Slijedom navedenog, građani mogu značajno doprinijeti smanjenju broja komaraca uklanjanjem legla na području dvorišta i okućnica gdje nisu dostupni izvoditeljima programa suzbijanja. Potrebno je učiniti sljedeće:

1. ukloniti nakupljenu vodu oko kuće:
   - isprazniti ili čvrsto (hermetički) zatvoriti različite spremnike za vodu;
   - redovito prazniti vodu (barem jednom tjedno) iz starih auto-guma, plitica lonaca za cvijeće i drugih otvorenih posuda svih vrsta koje mogu zadržavati vodu ili ih ukloniti; 
2. držati oluke i odvode prohodne i čiste;
3. održavati septičke jame, držati ih hermetički zatvorene; u septičku jamu naliti tanki sloj mineralnog, parafinskog ili bijelog ulja (ekološki prihvatljivo ulje koje se može kupiti u poljoprivrednoj ljekarni) koje će se razliti po površni i stvoriti tanki film koji onemogućava ličinkama disanje na površni vode. 

Najbolje mjere individualne zaštite od komaraca su:

1. korištenje sredstava koja odbijaju komarce - repelenata (kada je nužno) i držati se uputa za njihovo korištenje
2. zaštititi prozore i vrata mrežama protiv kukaca
3. pri boravku na području gdje je populacija komaraca visoka (močvarno ili vlažno područje, vlažno šumsko područje i sl.) nositi dugačke rukave i hlače".