U Kini otkrivena divovska gljiva. Nazvali su je po slavnom dinosauru
DOK SU PRIJE otprilike 65 milijuna godina dinosauri nestajali sa Zemlje, počelo je novo poglavlje u povijesti gljiva. Znanstvenici su u Kini otkrili dosad nepoznatu divovsku gljivu koju su nazvali Dianjunus rex. Dio imena dijeli sa slavnim Tyrannosaurusom rexom, a pripada skupini gljiva čiji su se preci pojavili nakon masovnog izumiranja dinosaura.
Nova vrsta može narasti do 50 centimetara u visinu i težiti gotovo 2.2 kilograma. Ima neobična, uspravna plodna tijela blijedožute boje, poznata kao strome, po kojima se razlikuje od drugih gljiva, piše CNN.
"Uvijek je zanimljivo otkriti novu vrstu gljive ovako impresivnih dimenzija", rekao je Kabir Peay, profesor biologije na Sveučilištu Stanford, koji nije sudjelovao u istraživanju. "To nam pokazuje koliko egzotičnih oblika života na planetu znanost tek treba opisati", dodao je.
Mještani su je viđali godinama, ali nisu znali o čemu je riječ
Znanstvenici su novu vrstu pronašli u šumama jugozapadne kineske pokrajine Yunnan tijekom istraživanja raznolikosti gljiva 2024. i 2025. godine. Rezultate su objavili 28. rujna u znanstvenom časopisu Frontiers in Fungal Biology.
Lokalni stanovnici i ranije su primjećivali velike, mesnate gljive koje rastu oko mrtvog drveća, ali nisu znali da je riječ o dosad neopisanoj vrsti.
Neki su mještani gljivu čak i probali te, prema njihovim tvrdnjama, nisu imali zdravstvenih problema. Međutim, znanstvenici je još nisu testirali na toksine pa nije potvrđeno da je sigurna za jelo.
"Nitko tome, međutim, nije pridavao osobitu važnost", rekla je Indunil Senanayake, koautorica istraživanja i izvanredna profesorica na Institutu za botaniku u Kunmingu.
Sve se promijenilo kada je jedan znatiželjni mještanin poslao fotografije znanstvenicima. Oni su brzo shvatili da bi se moglo raditi o nečemu dosad nepoznatom.
Njezini preci pojavili su se nakon izumiranja dinosaura
Znanstvenici smatraju da je masovno izumiranje prije otprilike 66 milijuna godina, koje je označilo kraj dinosaura, moglo stvoriti idealne uvjete za razvoj skupine gljiva kojoj pripada Dianjunus rex.
Istraživanje je pokazalo da nije riječ samo o novoj vrsti nego i o potpuno novoj porodici gljiva, nazvanoj Dianjunaceae.
Genetska analiza upućuje na to da se ta porodica vjerojatno pojavila oko milijun godina nakon udara asteroida koji je označio kraj razdoblja krede.
"Tijekom tog događaja fotosinteza je bila zaustavljena, što je dovelo do nakupljanja golemih količina mrtvog lišća, drva, korijenja i strvina", objasnila je Senanayake.
Dok su se brojni drugi organizmi borili za opstanak, gljive koje razgrađuju mrtvu organsku tvar imale su obilje hrane.
Pravi div među gljivama
Iako se veličinom ne može uspoređivati s dinosaurom po kojem je dobila ime, Dianjunus rex iznimno je velika gljiva.
Znanstvenici je opisuju kao najveću poznatu vrstu među mješinarkama (Ascomycota), najraznolikijom skupinom gljiva koja obuhvaća oko 65.000 opisanih vrsta. U tu skupinu pripadaju i smrčci, tartufi te kvasci.
Prije ovog otkrića najvećom mješinarkom smatrala se Engleromyces goetzei, pronađena u Keniji. Njezino plodno tijelo može dosegnuti gotovo 30 centimetara u promjeru i težiti oko 3.2 kilograma.
Svi ostali bliski srodnici novootkrivene gljive mikroskopske su veličine ili narastu tek nekoliko centimetara. Znanstvenike sada zanima zašto Dianjunus rex može narasti toliko više od svojih srodnika.
"Mješinarke općenito ne stvaraju velika plodna tijela jer je to energetski neisplativo", objasnila je Senanayake.
Zašto ova gljiva raste toliko visoko?
Jedno od mogućih objašnjenja krije se u načinu razmnožavanja. Gljive se razmnožavaju sporama, a Dianjunus rex ima tisuće sitnih otvora u gornjem dijelu plodnog tijela kroz koje se spore oslobađaju.
Problem je u tome što je tlo na njezinu staništu gusto prekriveno lišćem i drugim biljnim ostacima. Takav sloj može zadržavati spore i otežavati njihovo širenje.
Senanayake smatra da visoko plodno tijelo gljivi omogućuje da spore rasprši na veću udaljenost, čime povećava izglede za razmnožavanje.
Znanstvenici još nisu otkrili ni većinu vrsta gljiva
Gljive imaju ključnu ulogu u prirodi. Razgrađuju organsku tvar, sudjeluju u kruženju ugljika i važne su za zdravlje i prehranu brojnih biljnih vrsta.
"Ključno je razumjeti njihovu ulogu", rekao je Peay. "Prvi korak je opisati ih i zabilježiti njihovo postojanje, a tek onda možemo pokušati shvatiti detalje njihove ekologije", dodao je.
Znanstvenici su dosad opisali oko 150.000 vrsta gljiva, ali procjenjuju da ih na Zemlji postoji između dva i 13 milijuna.
"To je skupina organizama koja je izrazito podcijenjena i nedovoljno istražena", rekao je Peay.
Čak i velike gljive poput Dianjunus rexa nije uvijek lako pronaći. Naime, najveći dio gljive čine tanke niti, takozvane hife, koje zajedno tvore micelij. One su najčešće skrivene u tlu, trulom drvetu ili među biljkama.
Vidljivi dio gljive, odnosno plodno tijelo, pojavljuje se tek kada su uvjeti povoljni za razmnožavanje ili pri kraju njezina životnog ciklusa.
Zato otkrivanje novih vrsta često ovisi o tome hoće li se netko naći na pravom mjestu u pravo vrijeme. "Čak i ovako impresivne gljive mogu ostati neopisane ili neprimijećene", zaključio je Peay.