I DRUGOG dana nakon svega što se dogodilo u Bijeloj kući u petak između Volodimira Zelenskog i Donalda Trumpa, politički analitičari, državni čelnici i društvene mreže i dalje ključaju.

Prva reakcija na sukob između predsjednika zemlje koja već treću godinu zaredom vodi totalni rat protiv nuklearno naoružane države i predsjednika zemlje koja je uvijek pretendirala na globalno vodstvo te se dosad smatrala čvrstim saveznikom Ukrajine – bio je šok.

"Šok" – bila je ključna riječ koja je sinoć dominirala u ukrajinskom društvu nakon susreta Volodimira Zelenskog i Donalda Trumpa. "Šok i podrška", bile su ključne riječi koje su sinoć dolazile od europskih lidera upućene Zelenskom. Evo samo dvije.

"Trump i Vance priredili su sramotan show. Sramim se takvog ponašanja. SAD zaslužuje nešto bolje. Slobodni svijet mora podržati Ukrajinu", poručio je donedavni šef diplomacije Josep Borell. 

Izjava predsjednika Njemačke Frank-Waltera Steinmeiera: "Diplomacija doživljava neuspjeh kada se pregovarački partneri ponižavaju pred cijelim svijetom" vrlo precizno odražava "temperaturu Europe", koja se gotovo trenutno manifestirala prema Ukrajini u obliku stotina objava na društvenim mrežama te osobnih poziva Zelenskom.

>> Demokratski predsjednici svijeta jednoglasno uz Zelenskog. Milanović šuti

"Na licu mjesta, među kolegama novinarima, osjećao se dojam željezničke nesreće – nečega što je naglo i neočekivano izletjelo iz tračnica, potpuno izmaknuvši kontroli", svjedoče novinari koji su se nalazili na mjestu događaja, u Bijeloj kući u Washingtonu, gdje je već sve bilo spremno za potpisivanje sporazuma. Navodno su čak bile pripremljene i olovke za potpis, zajedno sa svim potrebnim dokumentima.

Obični građani reagiraju na svoj način – od plakata u znak podrške Ukrajini dignutih pred potpredsjednikom JD Vanceom, kojem su pokvarili odmor u Vermontu, do tisuća i tisuća komentara koje građani različitih zemalja ostavljaju na službenim profilima američkih državnih institucija.

>> Fox objavio snimku: "Prosvjednici dočekali JD Vancea nakon fijaska u Bijeloj kući"

Situacija je eskalirala do te mjere da je norveški energetski div Haltbakk Bunkers odbio "puniti gorivom američke podmornice" u znak podrške Ukrajini.

Što se zapravo dogodilo?

U ovoj lavini informacija bilo je teško snaći se čak i profesionalcima, a kamoli običnim Ukrajincima ili Europljanima, koji nisu mogli shvatiti – što se uopće događa?

Zašto se tako žustra rasprava, koja se obično vodi iza zatvorenih vrata pregovaračke sobe, u ovom slučaju odvijala javno, pred kamerama, otvoreno i grubo? Zašto je ponašanje sudionika bilo toliko emotivno? O čemu se Trump i Zelenski nisu uspjeli dogovoriti? I hoće li se uopće moći dogovoriti?

Sada je već očito da je ono što se prekjučer dogodilo u Bijeloj kući, ako ne kraj, onda jedan od posljednjih udaraca cijelom sustavu odnosa između Ukrajine i SAD-a, zemlje koju su Ukrajinci smatrali uzorom demokracije, a i svojim ključnim saveznikom. No ovaj sukob – nazovimo stvari pravim imenom – između Zelenskog, Trumpa i potpredsjednika SAD-a JD Vancea postao je još jedan, sudeći po svemu, vrlo snažan alarm na uzbunu čelnicima europskih država.

Nema više "starog svjetskog poretka"

Razgovor Vancea i Zelenskog, uz izravnu podršku Trumpa, bio je otvoreni nastavak minhenskog govora američkog potpredsjednika, u kojem je jasno rečeno – starog svjetskog poretka, odnosa izgrađenih između tzv. "Pax Americana" (američkog mira, op.a.) i "starog svijeta" nakon Drugog svjetskog rata – više nema.

No, novi svijet još nije izgrađen i potpuno je nejasno kakav to svijet Trump i Vance žele stvoriti. Kakav će biti taj novi Pax Americana?

Za Ukrajince ova pitanja nisu apstraktna. Od toga kako ključni saveznik Ukrajine, SAD, vidi svijet, doslovno ovisi život Ukrajinaca i, u konačnici, postojanje same Ukrajine kao neovisne države. Znate, čovjek je takav da želi vjerovati u čuda, naročito u strašnim vremenima kao što je rat.

Ukrajinci su se nadali čudu nakon Trumpove pobjede

Stoga, kada je Trump tijekom svoje predizborne kampanje više puta izjavio da će "okončati rat u 24 sata", unatoč sveopćem skepticizmu prema takvoj vrsti izjava, ipak su milijuni Ukrajinaca gajili neku iracionalnu nadu u čudo - a što ako Trump doista ima čarobni štapić i riječi koje će prisiliti Putina da završi rat i, ako već ne povuče svoje snage iz Ukrajine, barem prekine vatru i započne pregovore?

Vjera u to postojala je unatoč činjenici da je rat već trajao tijekom Trumpovog prethodnog mandata, doduše ne s istim intenzitetom i snagom kao što traje sad, i da ga on tada nije završio. Ta vjera u Trumpa trajala je i unatoč tome što je Putin prekršio sve moguće sporazume o prekidu vatre potpisane uz sudjelovanje Europe i unatoč tome što je Ukrajina činila ustupke samo kako bi zaustavila rat.

Ruska obećanja su bezvrijedna bez jamstava

Brojke govore puno. Tijekom prvog predsjedničkog mandata Donalda Trumpa (2017.–2020.), dok je trajalo "primirje" u Donbasu, poginulo je gotovo 500 ukrajinskih vojnika i još nekoliko stotina civila. Posebni izaslanik Trumpove administracije Kurt Volker pokušao je riješiti ovaj sukob, ali nije postigao nikakav uspjeh.

Na to je, zapravo, u petak Zelenski podsjetio Vancea kada je zauzeo stav o pravednom i trajnom miru, koji uzima u obzir interese ukrajinskog naroda.

Zelenski, koji već ima iskustvo s Putinovim kršenjima prekida vatre, i to ne samo povremenim kršenjima na crti bojišnice nego i totalnom invazijom, sada razumije da obični prekid vatre bez obveza s ruske strane nije prihvatljiv te da će u budućnosti samo dovesti do nastavka rata. 

Trump želi brzi dogovor, a on je moguć samo pod Putinovim uvjetima

Ali čini se da je Trump svojim prioritetom odabrao ne završetak rata, već brzi dogovor. Nažalost, velika je vjerojatnost da bi se sve što se dogodilo u Bijeloj kući ionako dogodilo. Ako ne sada, onda za mjesec ili dva. Trumpu se žuri. A brzi dogovor, kada jedna strana žuri, a druga ne, može biti sklopljen samo pod uvjetima one strane koja ne žuri. Dakle, pod Putinovim uvjetima.

Ali Ukrajini nije potreban brzi dogovor. Ukrajini je potreban trajan, stabilan i pravedan mir. "Nitko ne želi završetak rata više od nas Ukrajinaca. Ali mir nije samo odsutnost rata", rekao je Zelenski, citirajući američkog predsjednika Ronalda Reagana, kojeg republikanci tradicionalno visoko cijene.

Ako je već donesena odluka da se Ukrajina ne podržava do "pobjede", ako riječi "pobjeda Ukrajine nad Rusijom" toliko plaše kolektivni Zapad, možda će barem izrazi poput "sigurnosna jamstva za dugotrajni mir" biti prihvatljivi?

Trumpov mir znači potpunu kapitulaciju Ukrajine

Sada je jasno da bi najvjerojatniji scenarij "brzog Trumpovog dogovora" bio takozvani "mir", ali isključivo na račun Ukrajine. Jednostavnim riječima – potpuna kapitulacija Ukrajine.

Ali nije jasno zašto bi se Ukrajinci predali? U Bijeloj kući Ukrajina je zapravo odbila dobrovoljno se predati, pristati na "kompromis na račun žrtve". Zelenski je vrlo precizno izrazio ono što Ukrajinci osjećaju i znaju: "Bez podrške SAD-a bit će nam teško boriti se protiv Rusije. Ali ne možemo izgubiti svoje vrijednosti, ljude, slobodu. Rusija je došla na našu zemlju. Ubili su toliko ljudi. Jednostavno zaboraviti to? Reći da je Putin dobar? Ne!"

Vidimo da Trump zapravo nema ili ne želi imati nikakve poluge pritiska na Rusiju kako bi je prisilio na mir silom – načelom koje je nebrojeno puta deklarirao tijekom predizborne kampanje.

Ukrajinci će nastaviti borbu. Danas je svaki od nas predsjednik Zelenski. Slogan izborne kampanje iz 2019. ponovno je postao aktualan kada je u Ovalnom uredu Bijele kuće dovedeno u pitanje dostojanstvo Ukrajinaca i njihovo pravo da raspolažu vlastitom slobodom.