KADA se skupina vozača kamiona prošlog lipnja parkirala na benzinskim postajama u blizini četiriju ruskih zračnih baza, bio je to prvi korak u planu koji se pripremao 18 mjeseci. Ukrajinske sigurnosne službe iskoristile su vozila kao modernog trojanskog konja za napad dronovima koji je uništio 41 zrakoplov.

No, ti su napadi nenamjerno potaknuli ruski FSB na masovna gašenja interneta diljem zemlje, što je izazvalo poremećaje u svakodnevnom životu i dovelo rat na kućni prag običnih Rusa. Usred sve većeg deficita, prijeteće recesije i vojnih neuspjeha, strpljenje stanovništva je na izmaku, a kritike na račun Kremlja sve su glasnije, piše The Telegraph.

Nevolje na domaćem terenu

Od svibnja 2025. godine, ruski FSB redovito isključuje mobilni internet. Do kraja te godine, u Rusiji je zabilježeno 2000 takvih prekida mjesečno - više nego u ostatku svijeta zajedno tijekom 2024. godine. Ove godine represija se ubrzala pa je u ožujku Moskva 19 dana bila bez mobilnog interneta, što je blokiralo čak i pristup javnim toaletima i garažama.

U travnju je gotovo potpuno blokiran i Telegram, najpopularnija aplikacija za dopisivanje, a vlasti su umjesto njega nametnule državnu aplikaciju Max. Javno kritiziranje ovih mjera bilo je neuobičajeno rašireno i oštro.

"Jednostavno ćemo se vratiti u kameno doba! Jeste li vi posve poludjeli, vi koji sve ovo smišljate?", poručio je u veljači reper Ptakha. Čak je i umirovljeni agent KGB-a Andrej Bezrukov u ožujku javno upozorio: "Idemo protiv vlastitog naroda i jednostavno im pogoršavamo živote."

"Događa se nešto novo. Ovo nismo čuli od početka rata"

Posljedice su posebno teške za mala poduzeća koja se oslanjaju na Telegram, a u travnju su se ispred ureda predsjedničke administracije u Moskvi formirali redovi ljudi s peticijama Putinu da prekine gašenje interneta. Javno mnijenje naglo se okreće protiv vlade. Prema državnoj agenciji VTsIOM, potpora Putinu pala je s 80 posto krajem prosinca na 71 posto u travnju, što je najniža razina od početka rata. Istraživanje neovisnog centra Levada pokazalo je da 67 posto Rusa smatra da bi zemlja trebala krenuti prema mirovnim pregovorima.

"Događa se nešto novo. Još ne razumijemo razmjere ni opasnost za režim. Ali ovo je definitivno prvi put u četiri godine da možemo reći da postoji značajan otpor", kaže Tatjana Stanovaja, osnivačica tvrtke za političku analizu R.Politik.

"Za mene je najznačajniji javni diskurs koji možete čuti od ljudi u Moskvi i drugim gradovima, koji govore da će ova politika ubiti rusko gospodarstvo, da ruske vlasti nisu kompetentne i da su previše usredotočene na rat. To nisam čula tijekom četiri godine rata."

Ključno je, kaže Sir Laurie Bristow, bivši britanski veleposlanik u Rusiji, što isključenja interneta donose rat stanovnicima Moskve i Sankt Peterburga, koji su dosad bili uglavnom pošteđeni. Sergej Aleksašenko, bivši zamjenik ruskog ministra financija, dodaje: "Privatno raspoloženje Rusa se pogoršava. Postoji masovno nezadovoljstvo i ankete pokazuju da je ovo jedna od najozbiljnijih priča s kojom se Kremlj danas suočava." Politika FSB-a uzrokuje i podjele unutar vlade jer ometa komunikaciju Kremlja s narodom uoči izbora za Dumu u rujnu.

Bauk recesije

Ukrajinski napadi dronovima, poput Operacije Paukova mreža, sve su češći i dublji. U noći sa 16. na 17. svibnja, Ukrajina je lansirala više od 1300 dronova na Moskvu, pogodivši industrijska postrojenja i najveću gradsku rafineriju. Ovi udari, zajedno s nestašicom goriva i rastom cijena uzrokovanim napadima na rafinerije prošle godine, čine rat sve prisutnijim za stanovnike velikih gradova.

Intenzivirani udari štete i Putinovoj sposobnosti da profitira od rasta cijena nafte potaknutog ratom u Iranu. Analiza Sergeja Vakulenka iz centra CEIP pokazuje da je ruski izvoz nafte značajno pao u travnju, što predstavlja gubitak od 30 milijuna barela.

Iako je prihod od nafte u ožujku skočio na 19 milijardi dolara, to nije bilo dovoljno da spasi Rusiju od ekonomske krize. "Očekivalo se da će rat u Iranu dati novi zamah Rusiji, a to se nije dogodilo", kaže Timothy Ash iz Chatham Housea.

Službeni podaci pokazuju da se ruski BDP u prvom tromjesečju ove godine smanjio za 0.2 posto, prvi put od 2023. godine, a prognoza rasta za 2026. smanjena je s 1.3 na 0.4 posto. "Ovo je nova, teža faza za rusko gospodarstvo. Gotovo svaki pokazatelj ide u pogrešnom smjeru. Rusija je vjerojatno već u recesiji", kaže Charles Hecker s Royal United Services Institutea.

Ruske banke su u krizi zbog loših poslovnih dugova, a proračunski deficit se 2025. više nego udvostručio, dosegnuvši 3.9 posto BDP-a, što uz visoke kamatne stope stvara začarani krug zaduživanja i inflacije.

Sve veći gubici na bojištu

Možda najočitiji znak Putinove ranjivosti bila je skromna Parada pobjede ranije ovog mjeseca. Crveni trg bio je gotovo prazan, bez teške vojne opreme i stranih čelnika. "Svrha te parade je zastrašivanje, a ove godine je pokazala slabost i ranjivost", kaže Sir Laurie Bristow.

Parada je održana tek nakon što su SAD isposlovale trodnevni prekid vatre, a Zelenski objavio da će "dopustiti održavanje parade", što je za Putina, prema Bristowu, moralo biti duboko ponižavajuće.

Ravnoteža snaga na bojištu također se promijenila. Prema podacima Instituta za proučavanje rata (ISW), Ukrajina od travnja bilježi neto teritorijalne dobitke prvi put od srpnja 2023. Neuspjesi potkopavaju Putinov ugled zaštitnika Rusije i izazivaju kritike čak i proruskih komentatora.

Anastasia Kaševarova je na Telegramu napisala da su djedovi u Drugom svjetskom ratu "već stigli do Berlina, a mi iz nekog razloga nastavljamo samo mahati šakama".

Ukrajinski uspjesi pripisuju se tehnološkom napretku, posebice dronovima koji su proširili "zonu uništenja" i prisilili Ruse na napade u manjim grupama. Podaci od prosinca 2025. sugeriraju da ruski gubici na bojištu sada premašuju broj novih regruta. Procjenjuje se da je ubijeno do 518.000 ruskih vojnika, a Putin je iscrpio dio stanovništva voljan boriti se za novac.

Strani regruti ne mogu popuniti prazninu, pa bi Kremlj uskoro mogao biti prisiljen na drugu "djelomičnu mobilizaciju". "To je prekretnica u smislu da Rusima ponestaje opcija", kaže Andrij Zagorodnjuk, bivši ukrajinski ministar obrane.

Pregovori o kraju rata

Nekoliko sati nakon govora na Dan pobjede, Putin je izjavio da se sukob u Ukrajini "bliži kraju" i da je spreman pregovarati s Europom, predloživši bivšeg njemačkog kancelara Gerharda Schrödera za posrednika. Prijedlog je odbačen, ali Sergej Aleksašenko kaže da je to značajna promjena.

"Prije je govorio da je spreman pregovarati samo s Washingtonom. Sada kaže da je spreman pregovarati s Europom. Putin je, čini mi se, prepoznao da ne postoji vojni način za pobjedu u ovom ratu i želio bi ga okončati pregovorima."

Ovaj zaokret dolazi u trenutku kada je mirovni proces pod vodstvom SAD-a zastao, a Donald Trump je zaokupljen ratom u Iranu i ima sve manji utjecaj na Ukrajinu. "Prije godinu dana pitali smo se kako se Ukrajina može održati bez američke podrške. Sada se na bojištu snalazimo bez nje", kaže Mikola Bielieskov s ukrajinskog Nacionalnog instituta za strateške studije.

Ipak, mnogi analitičari sumnjaju u Putinovu iskrenost. "Činilo se da se samo pokušava natjerati Ukrajince da naprave jednostrane ustupke Rusima kako bi Trump mogao proglasiti pobjedu. Ali nijedan od tih pristupa nikada ne bi donio pravi mirovni sporazum jer to nije u ponudi, ne dok je Putin u Kremlju", kaže Sir Laurie.

U međuvremenu, nezadovoljstvo u Rusiji raste, ali još nije preraslo u organizirani pokret, ostavljajući otvorenim pitanje što će se dogoditi kako se ekonomska bol i poremećaji nastavljaju.