HRVATSKA do 7. lipnja mora provesti europsku direktivu o transparentnosti plaća, što bi trebalo označiti kraj raširenoj praksi u kojoj poslodavci u oglasima za posao ne navode iznos plaće, već ga tretiraju kao poslovnu tajnu. Time se želi uvesti više reda na tržište rada i osigurati pravednije uvjete za radnike, prenosi HRT.

Problematika oglasa za posao

Trenutačno oko 80 posto hrvatskih poduzeća u oglasima koristi formulaciju "plaća po dogovoru". Nije rijetkost da za radno mjesto s plaćom od 1100 eura organiziraju i po četiri kruga razgovora koji se protežu na dva mjeseca, a zatim izražavaju čuđenje zbog nedostatka kvalitetne radne snage. Istovremeno, za minimalac se nerijetko traže "motivirani i ambiciozni" kandidati s najmanje pet godina iskustva i poznavanjem dva strana jezika, nudeći rad u "mladom" ili "obiteljskom" okruženju.

Sve više mladih odbija se javljati na takve oglase. Oni ne traže samo plaću od koje mogu preživjeti, već i održivost te iskrenost poslodavca čiji cilj nije isključivo pronaći nekoga tko će raditi cijeli dan za minimalna primanja.

Takav pristup mnoge mlade demotivira i ostavlja dojam netransparentnosti, što je jedan od razloga zašto napuštaju Hrvatsku. Dok su u zapadnim zemljama jasni i transparentni uvjeti rada postali standard, u Hrvatskoj se plaće često skrivaju ne samo od kandidata, već i od postojećih zaposlenika. To dovodi do situacija u kojima dvoje zaposlenika na istom radnom mjestu, s jednakim obrazovanjem i iskustvom, mogu imati i do 100 posto različita primanja, što otvara pitanje zakonitosti i pravednosti sustava nagrađivanja.

Procesi zapošljavanja dodatno su opterećeni zastarjelim procedurama, dugim čekanjima i nedostatkom osnovnih informacija poput visine plaće i radnog vremena, a zakonom zajamčena prava nerijetko se predstavljaju kao posebne pogodnosti.

Paradoksi na tržištu rada

Na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje trenutačno je oko 86 tisuća nezaposlenih, dok se istovremeno za nadolazeću sezonu traži više od 65 tisuća sezonskih radnika. Unatoč velikoj potražnji, i u tim oglasima rijetko se navode konkretne plaće. Umjesto toga, koriste se fraze poput "konkurentna primanja", uz obećani smještaj i mogućnost stalnog zaposlenja. U praksi to znači da kandidati ključne informacije saznaju tek u kasnijim fazama selekcijskog postupka, ako uopće.

U takvom okruženju ne čudi podatak da pripadnici generacije Z na jednom radnom mjestu u prosjeku ostaju tek oko godinu dana, dok poslodavci istodobno tvrde da ne mogu pronaći i zadržati mladu radnu snagu.

Ostaje otvoreno pitanje hoće li europska direktiva o transparentnosti plaća donijeti stvarne promjene ili će se praksa i dalje prilagođavati interesima poslodavaca.