OSIM za odmor, trebale su služiti za punjenje mobitela i tableta. Trebale su imati pojačivače za Wi-Fi, senzore za očitavanje kvalitete zraka te uređaje za zračno hlađenje tijekom ljetnih dana. Noću su trebale služiti kao javna rasvjeta, a zahvaljujući solarnim panelima raditi i do deset dana bez sunčeve svjetlosti.

Tako su prije devet godina predstavljene pametne klupe, koje su tada najavljivane kao dio koncepta "pametnog grada". Projekt je podržao i tadašnji zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, koji je, usto, pohvalio rad mladih poduzetnika iz tvrtke Include, koja ih je razvila. Osim u Zagrebu, pametne klupe postavljene su i u drugim hrvatskim gradovima, no čini se da njihove mogućnosti danas više ne koriste.

U Zagrebu se nalaze na Europskom i Britanskom trgu, kod garaže na Tuškancu, na Glavnom i Autobusnom kolodvoru, na Kvaternikovu trgu, u blizini studentskih domova na Savi i Cvjetnom naselju, na Bundeku i Jarunu, kod Trešnjevačkog placa... Kada su 2017. godine postavljene, Zagreb je postao grad s najvećim brojem pametnih klupa u Europi.

U kakvom su stanju?

Ima ih i danas, no, uvjerili smo se na terenu, nisu baš u najboljem stanju. Neke su išarane i zahrđale, a na pojedinima su oštećeni dijelovi predviđeni za bežično punjenje mobitela. USB priključci na nekim klupama također su zahrđali, a pojedine utore nije moguće ni otvoriti. Ovih smo dana provjerili rade li još uvijek i može li se na njima napuniti mobitel.

Klupe koje smo obišli bile su u različitim stanjima. Dok je ona na Britanskom trgu vidljivo zahrđala, klupa kod garaže na Tuškancu, primjerice, na prvi je pogled izgledala uredno i očuvano. No, rezultat je bio isti. Pokušali smo napuniti mobitel bežično i putem USB kabela, no nijedna od šest klupa koje smo testirali nije bila u funkciji.

"Nije bilo mjesto i vrijeme da ih se plasira"

Prolaznici koje smo zatekli rekli su nam da pametne klupe nikada nisu koristili, kao i da nisu primijetili druge građane da ih koriste. Smatraju da je cijela ideja dobra, no da u praksi - nije zaživjela.

"Očito tada nije bilo mjesto i vrijeme da ih se plasira. Možda bi im sudbina bila bolja da su ih postavili nekad kasnije. Primijetim ih kada šećem, ali sve su na nekim čudnim i ne baš toliko vidljivim i dostupnim mjestima. Možda je i to problem", rekao nam je jedan prolaznik.

Include: Javili smo se Gradu za održavanje ili servis, nisu odgovorili

Iz tvrtke Include za Index kažu da su u posljednjih 12 godina na području Zagreba instalirali stotine različitih proizvoda, uključujući pametne klupe, vremenske postaje, uređaje za mjerenje kvalitete zraka i drugu opremu.

Dodaju da je manji dio opreme kupio Grad Zagreb, dok su ostatak financirali trgovački centri, školske i visokoškolske ustanove te druge organizacije. Kada je riječ o pametnim klupama o kojima pišemo, njih je prije gotovo deset godina kupio Grad, iz Includea kažu:

"Prva 24 mjeseca od instalacije, klupe su održavane svakoga mjeseca, odnosno jednom mjesečno se obavljao inspekcijski nadzor i po potrebi korektivne radnje, a što je foto/video dokumentirano svakog mjeseca za svaku klupu. Istekom jamstva nije nastavljeno održavanje klupa, niti je Include ikada dobio upit za njihovo daljnje održavanje".

Ističu da su te klupe posljednji put održavane 2019. godine. "Od tada nije bilo održavanja, niti poziva za održavanje. Tvrtka Include je u navedenom periodu nekoliko puta samoinicijativno kontaktirala Grad s prijedlogom dogovora za održavanje ili barem jednokratnog servisa, no na takve upite do danas nismo zaprimili odgovor", kažu.

Podsjetimo, Ivan Mrvoš iz Solina, izumitelj prve pametne klupe u Europi, 2019. godine bio je uvršten na Forbesovu listu 30 Under 30 u Manufacturing & Industry.

Jesu li se uopće koristile?

Tvrtka nam je poslala i podatke o korištenju klupa. "Klupe u vlasništvu Grada zabilježile su 563 kWh proizvedene energije, te oko 12.000 USB i bežičnih punjenja uređaja. Podatke za Wi-Fi nemamo, jer su klupe služile kao pojačivači signala javne gradske Wi-Fi mreže.

Napominjemo kako su podaci prikupljani samo do 2019. godine, odnosno istekom jamstva klupe nisu dalje slale podatke na platformu, jer nije produljen paket za slanje podataka", navode.

A poslali su nam podatke i na globalnoj razini: 85.512 kWh proizvedene energije iz FN modula, 509.591 USB punjenja uređaja, 819.977 bežičnih punjenja, te 3.292.700 povezivanja na Wi-Fi mrežu. "Broj korisnika se dakle mjeri u milijunima", zaključuju iz Includea.

Index je za komentar kontaktirao i Grad Zagreb. Do objave ovog teksta odgovor nismo dobili. Objavit ćemo ga čim stigne.