Vozači ZET-a imaju beneficirani radni staž. Hitnjaci ga nemaju
VOZAČIMA ZET-ovih autobusa i tramvaja svaka godina provedena na tom poslu računa se kao godina i dva mjeseca mirovinskog staža.
Za 12 mjeseci stvarnog rada, dakle, priznaje im se 14 mjeseci staža.
>> Razvoj događaja pratite na Indexu
Ta je pogodnost posebno aktualna u trenutku kada traje štrajk radnika ZET-a i Zagrebačkog holdinga te rasprava o njihovim plaćama, radnim uvjetima i drugim pravima.
Riječ je o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, poznatijem kao beneficirani staž. Zakon ga priznaje za određena radna mjesta koja se smatraju osobito teškima i štetnima za zdravlje i radnu sposobnost.
Za 30 godina rada mogu dobiti pet dodatnih godina staža
U praksi to znači da se vozaču koji 30 godina provede na takvom radnom mjestu priznaje 35 godina staža. No dodatni staž nije jedina korist.
Kod radnih mjesta na kojima se 12 mjeseci računa kao 14 mjeseci dobna granica za odlazak u starosnu mirovinu snižava se za jednu godinu za svakih šest godina provedenih na takvom poslu.
To znači da 30 godina rada na takvom radnom mjestu može značiti i pet godina nižu dobnu granicu za starosnu mirovinu.
Pojednostavljeno, radnik tijekom 30 stvarnih godina rada dobije pet dodatnih godina staža, a za pet godina može mu se spustiti i dob u kojoj može ostvariti pravo na starosnu mirovinu.
Vozači Hitne nemaju to pravo
Drukčije je s vozačima u hitnoj medicinskoj službi. Njihovo radno mjesto nije među poslovima kojima zakon priznaje staž s povećanim trajanjem.
Zato se vozaču Hitne 12 mjeseci rada računa kao 12 mjeseci staža, dok se vozaču gradskog autobusa ili tramvaja istih 12 mjeseci računa kao 14.
Djelatnici hitne medicine godinama traže uvođenje beneficiranog staža i zbog toga su prosvjedovali.
Ministarstvo zdravstva ranije je objavilo da je stručna analiza utvrdila kako rad u hitnoj medicini jest zahtjevan, ali da prema kriterijima koji se primjenjuju za beneficirani staž nisu ispunjeni uvjeti da im se to pravo prizna.
Tko još ima beneficirani staž?
Vozači ZET-a nisu jedini radnici kojima se staž računa brže.
Isti omjer kao njima, 12 mjeseci rada za 14 mjeseci staža, zakon propisuje i za vozače autobusa u redovitom međugradskom prijevozu.
U istoj skupini 12:14 nalaze se i, među ostalima, dimnjačari, tkalci te niz radnika u industriji, ljevaonicama, brodogradnji, rudarstvu i na poslovima probijanja tunela.
Za neke je poslove povećanje još veće. Profesionalnim ribarima 12 mjeseci rada računa se kao 15 mjeseci staža, šumskim sjekačima kao 16, dok se za pojedina zanimanja s najvišim stupnjem povećanja 12 mjeseci može računati kao 18 mjeseci staža.
Što je povećanje veće, to se brže snižava dobna granica za starosnu mirovinu.
Tko ima najveći beneficirani staž?
Najpovoljniji omjer koji propisuje zakon je 12:18. To znači da se za godinu dana stvarnog rada priznaje godina i pol staža.
Takav staž imaju, među ostalima, piloti aviona i helikoptera, dio letačkog osoblja, ronioci, plesači klasičnog i suvremenog baleta, operni pjevači solisti te određeni policijski službenici, primjerice na pojedinim radnim mjestima u specijalnoj policiji i među policijskim roniocima.
Kod njih se i dobna granica za starosnu mirovinu spušta brže: za svake tri godine provedene na poslu s omjerom 12:18 dobna granica snižava se za jednu godinu.
Za usporedbu, vozači ZET-ovih autobusa i tramvaja imaju omjer 12:14, pa im je za snižavanje dobne granice za jednu godinu potrebno šest godina rada na takvom poslu.
To nije pogodnost koju je dao ZET
Beneficirani staž vozača ZET-a nije pravo koje je ZET sam dodijelio svojim zaposlenicima niti proizlazi iz zagrebačkog kolektivnog ugovora.
Propisuje ga zakon i vezan je uz vrstu posla.
Vozač ZET-ova autobusa, dakle, ima beneficirani staž zato što radi kao vozač autobusa u gradskom prometu, a ne zato što mu je poslodavac ZET.
Zakon takvo radno mjesto svrstava među osobito teška i za zdravlje i radnu sposobnost štetna radna mjesta.
Zbog toga se za svaku stvarno odrađenu godinu vozaču gradskog autobusa ili tramvaja priznaju dodatna dva mjeseca staža, a za svakih šest godina takvog rada dobna granica za starosnu mirovinu snižava se za jednu godinu.