VIŠE od dvije trećine mladih u Europi iskusilo je teške situacije u djetinjstvu, od obiteljskog nasilja do gubitka roditelja, što godinama kasnije uzrokuje lošije mentalno zdravlje i nižu kvalitetu života. Pokazuje to novo izvješće Regionalnog ureda Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za Europu, piše Euronews.

Prema istraživanju, čak jedna od pet mladih osoba navodi da je doživjela četiri ili više takvih negativnih iskustava. "Kada dijete odrasta u okruženju nasilja ili u problematičnoj obitelji, ne iznenađuje da ga to godinama kasnije prati u školi, na poslu i u privatnim odnosima", izjavila je Natasha Azzopardi-Muscat, direktorica zdravstvenih sustava u WHO-u za Europu.

Ona je istaknula da se razmjeri problema često zanemaruju, a njegove se posljedice osjećaju u gotovo svim aspektima života. "Ovo nije samo pitanje mentalnog zdravlja. Riječ je o društvenom i ekonomskom problemu koji zahtijeva angažman svih sektora, a ne samo zdravstvenih službi", poručila je Azzopardi-Muscat.

Podaci istraživanja

Istraživanje je provedeno između studenog 2025. i siječnja 2026. na uzorku od više od 26.000 mladih u dobi od 18 do 30 godina diljem Europe. Analizirano je devet oblika teških iskustava, među kojima su fizičko, emocionalno i seksualno zlostavljanje, zanemarivanje, ovisnosti ili psihičke bolesti u obitelji, razvod ili smrt roditelja te svjedočenje obiteljskom nasilju.

"Rezultati su vrlo jasni i dosljedni. Negativna iskustva u djetinjstvu temelj su lošijeg zdravlja te slabijih društvenih i ekonomskih ishoda kod mladih u cijeloj Europi", rekao je Mark Bellis sa Sveučilišta Liverpool John Moores, koji je vodio studiju. Najčešća zabilježena iskustva bila su razvod ili smrt roditelja, svjedočenje obiteljskom nasilju i emocionalno zlostavljanje.

Dugoročne posljedice

U izvješću se pojašnjava da izloženost kroničnom stresu u ranom djetinjstvu remeti razvoj mozga, otežava kontrolu emocija i mijenja način na koji tijelo reagira na stres. Mladi koji su prošli kroz četiri ili više teških iskustava znatno češće pate od fizičkih bolova, imaju poteškoća u svakodnevnim aktivnostima poput posla ili učenja te se teže kreću i brinu o sebi.

Podaci pokazuju da je 76.3 posto ispitanika s četiri ili više negativnih iskustava smatralo da im je u protekloj godini trebala stručna pomoć za mentalno zdravlje. Za usporedbu, kod onih bez takvih iskustava taj je udio iznosio 36.7 posto. Izvješće pritom upozorava na važan podatak: upravo mladi koji su bili najviše izloženi štetnim iskustvima češće navode da nisu dobili potrebnu podršku.

Generacijski prijenos i prevencija

Autori upozoravaju da se bez učinkovite prevencije i rane intervencije ovi obrasci često prenose s generacije na generaciju. Odrasle osobe koje su u djetinjstvu prošle kroz traume izložene su većem riziku da vlastitu djecu odgajaju u uvjetima financijskog stresa, obiteljskog nasilja ili narušenog mentalnog zdravlja.

Ipak, u izvješću se naglašava da je pozitivan napredak moguć i za osobe s teškim iskustvima. Bellis ističe da se negativna iskustva u djetinjstvu mogu spriječiti i da se njihove posljedice mogu ublažiti. "Uz podršku donositelja politika, ulaganje u sigurnije i sretnije djetinjstvo pridonijet će zdravijem stanovništvu, jačim zajednicama i prosperitetnijoj budućnosti Europe", zaključio je.