SUKOB između Hrvatske i Europskog tužiteljstva (EPPO) eskalirao je ovih dana do te mjere da je vrh hrvatske politike zatražio od EPPO-a da se ispriča zbog povezivanja ministrice iz Vlade Andreja Plenkovića s mogućim malverzacijama s europskim novcem nakon potresa, a potom su poručili da im neće dati zapošljavanje dva nova delegirana europska tužitelja jer, eto, u Hrvatskoj ionako nemaju posla.

Brojke, međutim, govore nešto sasvim drugo. Trebalo bi, kako to voli reći kolega Ilko Ćimić, krenuti redom.

Naime, glavni državni odvjetnik Ivan Turudić nedavno se pohvalio povećanjem broja državnih odvjetnika u prošloj godini, i to za sedam posto. Bilo ih je 701, dok ih je u 2024. bilo 655.

Habijan: Šest tužitelja je dovoljno

Istodobno ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan izjavljuje da neće raspisati natječaj za dva nova delegirana europska tužitelja u zagrebačkom uredu EPPO-a jer ih je, kako kaže, i šest dovoljno. Takav kriterij, međutim, nije vidljiv u odnosu prema DORH-u, koji od početka Turudićeva mandata traži kadrovsko jačanje na svim razinama, a Habijan ga svesrdno prati.

Iako EPPO kao europska institucija traži dodatne kadrove u Hrvatskoj, domaća vlast na to samo odmahuje. Mnogi su takav scenarij očekivali i ranije, a sada se čini da dolazi kao osveta za otvaranje afere na Geodetskom fakultetu u kojoj je čak deset optuženika već priznalo krivnju i nagodilo se s EPPO-m.

Evo službenih brojki koje je Habijan zaobišao

"U svim državnim odvjetništvima na kraju 2025. bilo je zaposleno ukupno 2028 osoba, što je 37 zaposlenika više nego u 2024. godini.

Ako uzmemo u obzir da je ovo treća godina u kojoj se povećava broj zaposlenih, možemo govoriti o pozitivnom trendu i prestanku povećanog odljeva kadrova iz državnog odvjetništva. Državnoodvjetničku dužnost u svim državnim odvjetništvima 31. prosinca 2025. obnašao je 701 (2024. – 655) državni odvjetnik i njihovi zamjenici, što predstavlja povećanje od sedam posto", objavio je nedavno Turudić.

U 2025. u sva državna odvjetništva imenovana su 133 zamjenika državnih odvjetnika, i to devet zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, 24 zamjenika županijskih državnih odvjetnika i 100 zamjenika općinskih državnih odvjetnika. Od njih je u 2025. na dužnost stupio 121 zamjenik.

U USKOK-u, koji se po vrsti posla samo donekle može uspoređivati s EPPO-om, predviđena su 34 mjesta zamjenika ravnatelja. U računici opterećenosti, prema podacima iz izvješća DORH-a, koristi se broj od 30 stvarno prisutnih zamjenika, odnosno savjetnika.

Za svoju argumentaciju protiv imenovanja još dvoje europskih delegiranih tužitelja u Hrvatskoj Habijan je uzeo i usporedbu s USKOK-om.

"Dok USKOK po jednom zamjeniku državnog odvjetnika ima prosječno 24 predmeta, delegirani europski tužitelj u Hrvatskoj ima prosječno 1,6 predmeta. Prema drugom pokazatelju, koji se odnosi na broj istraga, USKOK sa 33 zamjenika ravnatelja USKOK-a vodi ukupno 469 istraga, dok EPPO sa šest tužitelja ima u prosjeku 11 istraga po tužitelju", rekao je Habijan.

Habijan je zaključio da ti podaci ne pokazuju potrebu za dodatnim delegiranim tužiteljima te je najavio daljnji razgovor o prostoru ureda europskih tužitelja s europskom tužiteljicom Tamarom Laptoš idući tjedan.

Habijan je očito dosta toga pobrkao

Zavirili smo još jednom u službena izvješća, iz kojih proizlazi da usporedba opterećenosti USKOK-a i hrvatskog ureda EPPO-a pokazuje koliko se brojke mogu različito tumačiti ovisno o tome koji se pokazatelj uzima. Habijan je dosta toga pobrkao.

U službenom izvješću o radu DORH-a stoji da je USKOK u 2025. doista imao 30 stvarno prisutnih zamjenika, odnosno savjetnika, zaprimio je 3211 predmeta i riješio 3385, što daje oko 107 zaprimljenih i 113 riješenih predmeta po osobi. Ako se gledaju samo upisnici istraga, USKOK je zaprimio 738 takvih predmeta, odnosno oko 24,6 po stvarno prisutnom zamjeniku ili savjetniku.

EPPO u Hrvatskoj je, pak, prema vlastitom godišnjem izvješću, krajem 2025. imao šest delegiranih europskih tužitelja, 12 nacionalnih pomoćnika i nijednog posebno dodijeljenog istražitelja. Istodobno je imao 99 aktivnih predmeta, 86 zaprimljenih prijava i izvješća te 61 novootvoreni predmet u 2025. godini.

To znači 16,5 aktivnih predmeta po delegiranom europskom tužitelju, odnosno 10,2 novootvorena predmeta po tužitelju. Zagrebački ured EPPO-a već godinama vodi među kolegama po broju zaprimljenih prijava od strane građana. 

Zato Habijanovu usporedbu treba čitati vrlo oprezno. Njegova tvrdnja o oko 11 istraga po tužitelju može se približno izvesti ako se uzme broj novootvorenih EPPO-ovih predmeta u 2025. godini.

No njegova tvrdnja da hrvatski delegirani europski tužitelj ima prosječno samo 1,6 predmeta ne proizlazi iz osnovnih pokazatelja EPPO-ova godišnjeg izvješća, prema kojem hrvatski ured EPPO-a ima 99 aktivnih predmeta i šest delegiranih tužitelja.

Drugim riječima, USKOK je brojčano znatno opterećeniji ako se gleda ukupni priljev svih upisnika i broj riješenih predmeta. Međutim, EPPO-ove predmete nije moguće svesti samo na puku brojku jer se radi o užoj, specijaliziranoj kategoriji financijskih istraga koje se odnose na zaštitu financijskih interesa EU-a, često s prekograničnim elementom i velikom procijenjenom štetom.

Dvije statistike, dva različita mjerila

Usporedili smo EPPO-ove podatke i s onim što je o suradnji s EPPO-om navedeno u godišnjem izvješću DORH-a.

EPPO-ovo godišnje izvješće prikazuje rad hrvatskog ureda EPPO-a: 86 zaprimljenih prijava, 61 otvoren predmet, 99 aktivnih predmeta i procijenjenu štetu od čak 601 milijun eura. DORH-ovo izvješće, pak, prikazuje nacionalnu koordinaciju s EPPO-om: 113 predmeta formiranih zbog moguće nadležnosti EPPO-a ili suradnje s njim.

To znači da DORH-ovih 113 predmeta nisu 113 EPPO-ovih istraga. U tu brojku ulaze i predmeti koje su domaća državna odvjetništva i USKOK prijavili kao moguće EPPO-ove, predmeti koje je DORH proslijedio EPPO-u, odgovori na EPPO-ove zahtjeve, ali i predmeti koje je EPPO vratio DORH-u jer ih nije smatrao svojom nadležnošću.

Upravo zato dvije brojke treba tumačiti odvojeno. EPPO-ovih 99 aktivnih predmeta pokazuje stvarni opseg predmeta koje je hrvatski ured EPPO-a vodio na kraju 2025. godine. DORH-ovih 113 predmeta pokazuje koliko je nacionalni sustav državnog odvjetništva bio uključen u provjere, razmjenu informacija i razgraničenje nadležnosti s EPPO-om.

Iz DORH-ova izvješća vidi se da su državna odvjetništva i USKOK tijekom 2025. prijavili 23 predmeta moguće nadležnosti EPPO-a.

Od toga su 22 predmeta poslana EPPO-u na verifikaciju, a EPPO je preuzeo 12. U 10 predmeta odlučio je da ih neće preuzeti, pa su nastavila postupati nadležna državna odvjetništva. DORH je još pet predmeta neposredno ustupio EPPO-u jer se očito radilo o njegovoj materijalnoj nadležnosti.

EPPO je, prema DORH-ovu izvješću, tijekom 2025. DORH-u dostavio i 55 prijava, odnosno informacija za koje je ocijenio da nisu u njegovoj nadležnosti. Ti su predmeti proslijeđeni nadležnim državnim odvjetništvima, osim u slučajevima u kojima su ta odvjetništva već postupala po identičnim prijavama ili je bilo očito da su podnesci nepodobni za postupanje.