KONCEPT poznat kao "higijenska hipoteza" već desetljećima sugerira da je za potpuni razvoj imunosnog sustava djece potrebna određena izloženost mikrobima. Dok su stope alergija, astme i peludne groznice u industrijaliziranim zapadnim zemljama značajno porasle, znanstvenici su uočili da djeca koja odrastaju na farmama znatno rjeđe obolijevaju od tih bolesti, piše ScienceAlert.

Bakterije zaslužne za "učinak farme"

Taj fenomen naziva se "učinak farme". "Djeca koja odrastaju na farmama izložena su širem spektru mikroba i znatno rjeđe imaju takve probleme", objašnjava epidemiolog Markus Ege sa Sveučilišne bolnice LMU i Instituta za prevenciju astme i alergija pri Helmholtz Munichu u Njemačkoj.

Ege i njegovi kolege sada su otkrili koje točno vrste bakterija posreduju u tom učinku kod djece u ruralnim dijelovima Europe, što je korak bliže potvrdi higijenske hipoteze. Ege je pojasnio da su dosadašnja istraživanja mogla pokazati samo "manje ili više uvjerljive korelacije".

"S našom novom studijom imamo puno jače dokaze jer možemo identificirati pojedinačne karike u predloženom uzročnom lancu: bakterije, njihove metaboličke proizvode i ljudske receptore na koje djeluju", dodao je.

Kako mikrobi štite organizam

Alergije, astma, peludna groznica i ekcemi stanja su koja nastaju kada imunosni sustav pretjerano reagira na bezopasne podražaje. Ako je higijenska hipoteza točna, znanstvenici bi trebali pronaći specifične mikrobe koji, nakon izlaganja, potiču imunosni sustav na razvoj primjerenije reakcije i tako smanjuju pojavu tih bolesti.

U novoj studiji istraživači su izdvojili devet bakterijskih vrsta. "Identificirali smo manji broj bakterija koje sada možemo precizno odrediti na razini vrste, poput *Romboutsia timonensis* i *Glutamicibacter arilaitensis*", pojasnila je bioinformatičarka Giulia Pagani iz Helmholtz Munich-a. Prema njezinim riječima, "ove gram-pozitivne bakterije zajedno posreduju u dvije trećine zaštitnog učinka farme kod astme te u polovici učinka kod peludne groznice i atopijskog ekcema".

Istraživači su te vrste pronašli u uzorcima prašine s madraca 1018 školaraca iz ruralnih dijelova južne Njemačke te u zraku iz staja na 47 farmi na kojima dio te djece živi. Devet bakterija povezanih s učinkom farme činilo je šest posto mikroba u prašini s madraca, ali čak 25 posto u uzorcima iz staja.

Djeca izložena tim mikrobima, osobito ona koja žive na farmama, imala su znatno manju vjerojatnost razvoja astme. Utvrđeno je da ti mikrobi potječu iz crijeva krava i završavaju u njihovom izmetu, odakle vjerojatno dospijevaju u zrak u stajama. Djeca na farmama provode vrijeme uz krave, udišu te mikrobe i, kako pokazuje njihova prisutnost na madracima, donose ih u svoje domove, gdje se umjerena izloženost nastavlja.

Potencijal za prevenciju bolesti

Ključan faktor je umjerenost izlaganja. Bakterije proizvode metabolite koji aktiviraju receptor poznat kao AhR, a on potiče imunosnu signalizaciju. "Visoke razine aktivacije AhR-a su štetne, dok su umjerene razine, kakve nastaju udisanjem bakterijskih metabolita u stajama, korisne", navodi istraživački tim. Kada se aktivira, AhR pokreće snažan protuupalni odgovor koji može pomoći u sprječavanju razvoja astme i alergija.

Budući da je riječ o opservacijskoj studiji koja ne može dokazati uzročnost, znanstvenici će morati provesti dodatne eksperimente kako bi utvrdili točne mehanizme. Ipak, slijed događaja - od krave, preko bakterija i zraka do dječjeg imunosnog sustava - sada je znatno jasniji.

"Sveukupno, ova analiza opisuje snažnu i dosljednu povezanost između specifične izloženosti okolišu i prirodne zaštite od astme i alergija", napisali su autori studije objavljene u časopisu NEJM Evidence. "Na molekularnoj razini, ovi rezultati mogu unaprijediti razumijevanje mehanizama zaštite. U konačnici, to bi moglo potaknuti razvoj učinkovitih i dobro podnošljivih strategija prevencije najčešćih kroničnih stanja u djetinjstvu."