STARENJE se često doživljava kao spor i postupan proces, no znanstvena istraživanja pokazuju da to nije uvijek tako. Ako ste se ikada probudili, pogledali u ogledalo i pomislili da ste ostarjeli preko noći, možda niste sve umislili.

Naime, studija iz 2024. godine koja se bavila molekularnim promjenama povezanim sa starenjem otkrila je da ljudi prolaze kroz dva razdoblja naglog ubrzanja starenja: jedno u prosječnoj dobi od 44 godine, a drugo oko 60. godine, piše ScienceAlert.

"Ne mijenjamo se samo postupno s vremenom, događaju se neke doista dramatične promjene", pojasnio je genetičar Michael Snyder sa Sveučilišta Stanford u kolovozu 2024. godine, kada je istraživanje objavljeno. "Pokazalo se da su srednje četrdesete vrijeme dramatičnih promjena, kao i rane šezdesete. To vrijedi bez obzira na to koju vrstu molekula promatramo."

Istraživanje biologije starenja 

Starenje je složen proces povezan s povećanim rizikom od raznih bolesti, poput Alzheimerove i kardiovaskularnih bolesti, čiji rizik ne raste postupno, već naglo eskalira nakon određene dobi. Kako bi bolje razumjeli te promjene i pronašli načine za njihovo ublažavanje, Snyder i njegovi kolege detaljno su istražili biologiju starenja.

U tu svrhu pratili su skupinu od 108 odraslih osoba koje su tijekom nekoliko godina, svakih par mjeseci, donirale biološke uzorke. Znanstvenici su analizirali širok spektar biomolekula, uključujući RNK, proteine, lipide i mikrobiome iz crijeva, kože, nosa i usne šupljine, prikupivši ukupno 135.239 bioloških parametara. Tijekom tog opsežnog prikupljanja podataka koje je rezultiralo s više od 246 milijardi podatkovnih točaka, tražili su obrasce u promjenama povezanim sa starenjem. 

Dva ključna razdoblja ubrzanog starenja

Analiza je otkrila da se zastupljenost brojnih molekula u organizmu izrazito mijenja u dvije različite životne faze. Čak 81 posto svih proučavanih molekula pokazalo je promjene tijekom jednog ili oba ova razdoblja. Promjene su dosegle vrhunac prvo sredinom četrdesetih, a zatim ponovno u ranim šezdesetima, s nešto drugačijim molekularnim obrascima za svako razdoblje.

Prvi vrhunac, u srednjim četrdesetima, pokazao je promjene u molekulama povezanim s metabolizmom lipida, kofeina i alkohola, kao i s kardiovaskularnim bolestima te poremećajima funkcije kože i mišića. Drugi vrhunac, u ranim šezdesetima, bio je povezan s metabolizmom ugljikohidrata i kofeina, kardiovaskularnim bolestima, promjenama na koži i mišićima, regulacijom imunološkog sustava te funkcijom bubrega.

Uloga menopauze i buduća istraživanja

Iako se prvi vrhunac starenja poklapa s razdobljem kada žene obično ulaze u perimenopauzu ili menopauzu, istraživači su isključili tu pojavu kao glavni uzrok. Naime, i muškarci su u istoj dobi prolazili kroz značajne molekularne promjene.

"To sugerira da, iako menopauza ili perimenopauza mogu pridonijeti promjenama uočenim kod žena u srednjim četrdesetima, vjerojatno postoje i drugi, značajniji čimbenici koji utječu na te promjene i kod muškaraca i kod žena", objasnio je metabolomičar i glavni autor studije Xiaotao Shen. "Prepoznavanje i proučavanje tih čimbenika trebao bi biti prioritet za buduća istraživanja."

Autori studije napominju da je uzorak ispitanika bio relativno malen te da su analizirali ograničen broj bioloških uzoraka od osoba u dobi između 25 i 70 godina. Buduća istraživanja mogla bi se detaljnije baviti ovim fenomenom, na većem broju ispitanika, kako bi se još bolje razumjelo kako se ljudsko tijelo mijenja tijekom vremena.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Aging.