Toplinski val koji prži zapadnu Europu najgori je i najrašireniji dosad zabilježen te je moguć isključivo zbog klimatske krize uzrokovane izgaranjem fosilnih goriva, upozorili su znanstvenici. Gotovo polovica od 850 najvećih europskih gradova također proživljava svoj najgori toplinski stres u povijesti - kombinaciju temperature i vlage. Zbog sparnih uvjeta znojenje je manje učinkovito u hlađenju tijela, što toplinske valove čini još opasnijima, piše Guardian.

Rekordne temperature i golem pritisak na sustave

Analiza je objavljena u trenutku kada je Ujedinjeno Kraljevstvo zabilježilo najvišu lipanjsku temperaturu u povijesti, 36.7 °C u Somersetu, a velik dio zapadne Europe bilježi nagli porast hitnih medicinskih slučajeva, uključujući i smrtne ishode. U ljeto 2022. godine u Europi je od posljedica vrućine umrlo više od 60.000 ljudi.

Galerija

Statistička analiza potrebna za procjenu utjecaja sadašnjeg toplinskog vala potrajat će, no već je sada jasno da će danak biti težak. Vrućina remeti svakodnevni život i rad, škole se zatvaraju, bolnice se bore s povećanim priljevom pacijenata, a željeznički i zračni promet diljem kontinenta je otkazan.

Analiza: Ovo ne bi bilo moguće bez klimatskih promjena

Nova analiza znanstvenika iz konzorcija World Weather Attribution (WWA) pokazuje koliko se brzo ekstremne vrućine pogoršavaju kako se onečišćenje ugljikom nastavlja nakupljati u atmosferi. Primjerice, 2003. godine toplinski val poput sadašnjeg u Europi bio bi 2 °C hladniji zbog tada niže razine globalnog zatopljenja.

Godine 1976., još jedne poznate po toplinskom valu, bio bi čak 3.5 °C hladniji. Vruće noći koje trenutno ljudima remete san danas su oko 100 puta vjerojatnije nego 2003. godine. Znanstvenici su upozorili da će bez hitnog djelovanja budući toplinski uvjeti postati još ekstremniji, a ovo bi se ljeto retrospektivno moglo činiti relativno prohladnim.

"Ovo je najteži i najrašireniji toplinski val koji je ikada pogodio ovako veliko područje Europe", rekao je dr. Theodore Keeping, znanstveni suradnik za ekstremne vremenske prilike na Imperial Collegeu u Londonu i član tima WWA.

"Otkrili smo da se u posljednjih 50 godina, tijekom kojih se planet zagrijao za 1.1 °C, vjerojatnost ovakvog toplinskog vala iznimno promijenila. Ovaj događaj u lipnju ne bi bio moguć bez klimatskih promjena. A hoćemo li u budućnosti ovo ljeto smatrati prohladnim? Apsolutno da."

Dodao je da mnogi glavni gradovi ne proživljavaju samo svoje najtoplije trodnevno razdoblje u lipnju, već najtoplije trodnevno razdoblje ikad zabilježeno, neovisno o dobu godine. Očekivalo se da će u četvrtak najmanje 100 milijuna ljudi u Europi biti izloženo temperaturama višim od 35 °C.

Utjecaj vlage i brzina promjene

Znanstvenici su koristili mjerenja temperature vlažnog termometra kako bi procijenili dodatni utjecaj visoke vlage. "Ona uzima u obzir sposobnost ljudskog tijela da se ohladi. S obzirom na to da 45 % gradova s više od 50.000 stanovnika bilježi najgore uvjete ikad, zdravstveni utjecaji ovog toplinskog vala vjerojatno će biti iznimno teški", rekao je Keeping. "Brzina promjene je zapanjujuća."

Komentirajući analizu WWA, UN-ov čelnik za klimu Simon Stiell izjavio je: "Klimatske promjene divljaju, potaknute globalnom ovisnošću o ugljenu, nafti i plinu. No, rješenja su jednako jasna: brži prelazak na čistu energiju - koja je sada znatno jeftinija od fosilnih goriva - kao i zaštita šuma i izgradnja otpornosti na klimatske promjene."

Tim WWA koristio je promatrane i pouzdane prognostičke podatke kako bi analizirao najtoplije trodnevno razdoblje na velikom području zapadne Europe, koje se nalazi pod takozvanom toplinskom kupolom. Koristeći recenzirane metode, nedvosmisleno su utvrdili da su klimatske promjene pokretačka snaga ovakve jačine vrućina. Isključili su prirodnu varijabilnost vremena, osobito utjecaj fenomena El Niño.

Trenutni vremenski obrazac - blokirajući sustav visokog tlaka koji zadržava vrući zrak iznad Europe - nije neuobičajen ljeti, rekli su znanstvenici. No, razinu vrućine pojačava globalno zatopljenje.

Upozorenja nisu dovoljna, potrebna su ulaganja

Carolina Pereira Marghidan iz Klimatskog centra Crvenog križa i Crvenog polumjeseca rekla je: "Nakon razornog toplinskog vala 2003. u Europi, mnoge su zemlje uložile u sustave ranog upozoravanja i akcijske planove. Istraživanja pokazuju da su time spašeni mnogi životi, ali to nije dovoljno."

Naglasila je da sve intenzivnija vrućina sve više utječe na zdravlje, promet, energetske sustave i svakodnevni život. "Potrebna su nam veća ulaganja u domove, gradove i infrastrukturu otporne na vrućinu kako bismo zaštitili ljude."

Znanstvenici: Zvučimo kao pokvarena ploča

Studija o manjem i manje intenzivnom europskom toplinskom valu iz 2024. godine pokazala je da je u samo 12 gradova više od 2300 ljudi izgubilo život u tri dana zbog viših temperatura. "Otkrili smo da dvije trećine od tih 2300 ljudi ne bi umrlo da nije bilo klimatskih promjena", rekla je profesorica Friederike Otto, klimatska znanstvenica na Imperial Collegeu u Londonu i suosnivačica WWA.

"Znanstvenici poput mene počinju zvučati kao pokvarena ploča, iz godine u godinu reagirajući na sve jače ekstremne vrućine", rekla je. "Da, ovo su klimatske promjene, da, mi smo uzrok, da, imamo rješenja, i ne, ne provodimo ih dovoljno brzo. Sada je doista pitanje kakvu budućnost želimo za sebe i jesmo li spremni učiniti sve što je potrebno da je osiguramo."

Prošlog listopada zdravstveni stručnjaci objavili su podatak da rastuća globalna vrućina sada ubija jednu osobu svake minute diljem svijeta.