PORAST razine ugljikovog dioksida (CO2) u Zemljinoj atmosferi mjerljiv je i u krvi ljudi, pokazalo je novo istraživanje.

Znanstvenici su, analizirajući zdravstvene podatke prikupljane tijekom 20 godina na području Sjedinjenih Američkih Država, uočili promjene u kemijskom sastavu krvi koje su, prema njihovim riječima, u skladu s povećanom izloženošću CO2, piše ScienceAlert.

Promjene zasad nisu opasne, no ako se sadašnji trend nastavi, modeli istraživača pokazuju da bi se pojedine vrijednosti u kemijskom sastavu krvi mogle približiti granicama zdravog raspona oko 2076. godine.

Postupne promjene u kemiji krvi

"Ono čemu svjedočimo je postupna promjena u kemiji krvi koja odražava porast atmosferskog ugljikovog dioksida, glavnog pokretača klimatskih promjena", rekao je respiratorni fiziolog Alexander Larcombe sa Sveučilišta Curtin u Australiji.

"Ako se sadašnji trendovi nastave, naši modeli pokazuju da bi prosječne razine bikarbonata mogle dosegnuti gornju granicu danas prihvaćenog zdravog raspona unutar 50 godina. Razine kalcija i fosfora također bi mogle pasti na donju granicu zdravog raspona kasnije tijekom ovog stoljeća", dodao je.

Trag ugljikovog dioksida u krvi

Fosilni zapisi pokazuju da su razine atmosferskog CO2 na Zemlji bile relativno stabilne tijekom najmanje 150.000 godina povijesti Homo sapiensa, krećući se između 280 i 300 čestica na milijun (ppm). Međutim, posljednjih desetljeća zabilježen je dramatičan porast, s otprilike 369 ppm u 2000. godini na današnjih oko 420 ppm.

U ljudskoj krvi CO2 se pretvara u bikarbonat. U normalnim koncentracijama taj je spoj koristan jer pomaže tijelu u održavanju zdrave pH vrijednosti. Larcombe i njegov kolega, umirovljeni geoznanstvenik Phil Bierwirth s Australskog nacionalnog sveučilišta, postavili su teoriju da bi upravo bikarbonat mogao služiti kao pokazatelj razine CO2 u atmosferi.

Kako bi provjerili svoju hipotezu, analizirali su podatke američkog Nacionalnog istraživanja zdravlja i prehrane (NHANES), u sklopu kojeg su prikupljani uzorci krvi od približno 7000 Amerikanaca svake dvije godine između 1999. i 2020.

Rezultati su potvrdili njihova očekivanja. Tijekom promatranog razdoblja, prosječna koncentracija bikarbonata u krvi porasla je sa 23.8 na 25.3 miliekvivalenata po litri, što je povećanje od oko 7 posto. Istraživači napominju da to prati porast atmosferskog CO2 u istom vremenskom okviru. Istovremeno, razine kalcija i fosfora pokazale su suprotan trend - kalcij je pao za 2 posto, a fosfor za 7 posto.

Ove promjene mogu se objasniti činjenicom da otapanje ugljikovog dioksida u krvotoku mijenja acidobaznu ravnotežu tijela. Kako bi održali pH vrijednost krvi unutar uskog, zdravog raspona, bubrezi zadržavaju bikarbonat, molekulu koja pomaže neutralizirati višak kiselosti. Kosti također mogu ublažiti kiselost otpuštanjem minerala poput kalcija i fosfora.

Tijelo se možda ne može prilagoditi

Zasad su ove promjene male i unutar granica koje tijelo može tolerirati. Ipak, istovremeni porast razina CO2 i bikarbonata je znakovit. Ako su istraživači u pravu, s vremenom bismo mogli svjedočiti fiziološkim promjenama na razini cijele populacije.

"Zapravo mislim da je ovo što vidimo posljedica toga što se naša tijela ne uspijevaju prilagoditi. Čini se da smo prilagođeni na raspon CO2 u zraku koji je sada vjerojatno premašen", kaže Bierwirth.

"Normalan raspon održava osjetljivu ravnotežu između količine CO2 u zraku, pH vrijednosti naše krvi, brzine disanja i razine bikarbonata. Budući da je razina CO2 u zraku sada viša nego što je čovječanstvo ikada iskusilo, čini se da se on nakuplja u našim tijelima. Moguće je da se nikada nećemo moći prilagoditi, zbog čega je ključno ograničiti atmosferske razine CO2", zaključuje.