ZAGAĐENJE zraka u Zagrebu rezultat je kombinacije geografskog položaja, meteoroloških uvjeta i ljudskih aktivnosti. Onečišćeni zrak, budući da ga građani stalno udišu, može biti štetniji od pušenja (grafika dolje).

Podaci pokazuju da od posljedica onečišćenog zraka u EU godišnje prerano umire oko 240.000 ljudi, a u svijetu oko sedam milijuna.

Zagreb se po razini štetnih lebdećih čestica PM2.5 nalazi u gornjoj polovici ljestvice među desetak najzagađenijih prijestolnica EU.

Položaj i meteorološki uvjeti

Zagreb je smješten u nizinskom području uz Savu, na sjeveru okružen Medvednicom i brežuljcima. Zimi slaba cirkulacija zraka i stabilne vremenske prilike često potiču stvaranje temperaturne inverzije. Tada hladan zrak ostaje pri tlu, dok topliji slojevi iznad njega sprječavaju vertikalno miješanje zraka, pa se onečišćenja iz prometa, grijanja i industrije zadržavaju u nižim slojevima atmosfere gdje ljudi žive.

Problemi onečišćenja zraka nisu neuobičajeni za urbana središta, no brojni europski gradovi uveli su mjere kojima su ih značajno smanjili. Pokušali smo doznati što po tom pitanju poduzimaju Grad Zagreb i država.

Kućna ložišta

Najveći izvor zimskog onečišćenja u Zagrebu su kućna ložišta na fosilna goriva, drva i ugljen. U Ljubljani je, primjerice, zabranjeno loženje mokrim drvom i uvedene su strože kontrole, što je dovelo do vidljivog poboljšanja kvalitete zraka.

Iz uprave Zagreba navode da su njihove mjere prvenstveno usmjerene na energetsku obnovu stambenih zgrada, posebno obiteljskih kuća u siromašnim kućanstvima, na zamjenu zastarjelih sustava grijanja učinkovitijim tehnologijama te na šire korištenje obnovljivih izvora energije. Ističu da analize pokazuju da se najveće smanjenje emisija postiže boljom toplinskom izolacijom i modernijim sustavima grijanja.

U Gradu tumače da postoji socijalni plan za klimatsku politiku za razdoblje 2026.–2032., vrijedan oko 1,68 milijardi eura, koji je namijenjen potpori ranjivim i energetski ugroženim kućanstvima kroz mjere energetske obnove i dekarbonizacije grijanja. Učinkovitost takvih programa, ističu, ovisit će o suradnji državnih i lokalnih politika te brzom usmjeravanju sredstava prema kućanstvima najviše pogođenima visokim troškovima energije i zagađenjem zraka.

Zone niskih emisija

Jedna od učinkovitijih mjera za smanjenje onečišćenja zraka koje se provode u europskim gradovima je uvođenje zona niskih emisija iz prometa, u kojima se ograničava pristup vozilima s visokim emisijama. Gradovi poput Madrida, Pariza i Londona time su značajno smanjili koncentracije dušikovog dioksida i lebdećih čestica te potaknuli korištenje javnog prijevoza.

Od Grada Zagreba nismo dobili odgovor imaju li slične planove za uvođenje zona niskih emisija.

Elektrifikacija javnog prijevoza

Važna mjera je i elektrifikacija javnog prijevoza. U mnogim gradovima, poput Pariza, Berlina i Amsterdama, velik dio autobusa već je električan, dok su u Eindhovenu svi autobusi električni.

Zagreb ima razvijenu mrežu tramvaja, što je dobro, no autobusni promet još se velikim dijelom oslanja na dizel.

U Gradu navode da trenutačno imaju četiri električna autobusa, a ove godine ZET bi trebao dobiti još 62 električna autobusa vrijedna 56,7 milijuna eura, financirana iz sredstava EU kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Cilj je, kažu, u sljedećih 10 godina potpuno elektrificirati autobusnu flotu.

Biciklistička infrastruktura

Iskustva gradova poput Pariza, Kopenhagena i Amsterdama pokazuju da razvijena mreža biciklističkih staza i pješačkih zona može dugoročno smanjiti promet automobila i emisije.

U Zagrebu se biciklistička infrastruktura postupno širi, ali je često nepovezana i nedovoljno sigurna.

Jedan dobar potez je to što je Grad u kolovozu 2025. uveo sustav javnih bicikala "Bajs" s 2000 bicikala na oko 180 lokacija, dostupan 24 sata dnevno putem mobilne aplikacije. No, i za njih treba bolje urediti staze, a iz Grada nismo doznali što u tom smislu planiraju.

Građevinski radovi

Građevinski strojevi i radovi također mogu biti značajan lokalni izvor zagađenja, osobito u Zagrebu koji je nakon potresa postao veliko gradilište. Gradovi poput Osla već zahtijevaju korištenje električne ili niskoemisijske opreme na gradilištima.

Na pitanje o tom problemu iz Grada nismo dobili odgovor, a kako funkcioniraju zastarjeli sustavi možete vidjeti i čuti u video prilogu dolje.

Industrija i nadzor

U brojnim europskim gradovima pooštreni su emisijski standardi za industriju i velike izvore, uveden je bolji nadzor, a podaci o takvim emisijama javno su dostupni. Neke regije u Njemačkoj i Nizozemskoj uvele su i strože lokalne pragove te obaveznu primjenu najboljih dostupnih tehnologija za smanjenje emisija.

Na sreću, ili na žalost, Zagreb nema razvijenu tešku industriju, a u Gradu tumače da se emisije postojećih industrijskih i energetskih postrojenja prate prema europskim i nacionalnim propisima. Nadzor provodi Državni inspektorat, dok Grad kroz Program zaštite zraka 2022.–2026. prati emisije, potiče primjenu najboljih tehnologija i redovito izvještava o provedbi mjera.

Ističu da se podaci o kvaliteti zraka svakodnevno objavljuju na portalu "Kvaliteta zraka u RH" i kroz europski AQI indeks. Tvrde da su razine SO₂ i NO₂ uglavnom ispod pragova upozorenja, te da se tek ljeti povremeno bilježe prekoračenja razina ozona.

Informiranje građana

Gradovi poput Beča, Stockholma i Helsinkija pokazali su da javne kampanje, jasne preporuke i pravovremene informacije mogu smanjiti zagađenje.

U Gradu navode da provode kampanje i informiraju građane o pravilnom korištenju ložišta, uporabi suhog drva i zabrani spaljivanja otpada.

U prosincu 2025., ističu, započela je distribucija letaka "Čisto i energetski učinkovito grijanje na drva" u suradnji s Dimnjačarskom obrtničkom zadrugom, a savjetodavnu podršku o energetskoj učinkovitosti pruža i Zagrebački energetski centar.

Onečišćenje iz drugih regija

Onečišćenje zraka u Zagrebu dijelom dolazi i iz drugih dijelova Hrvatske te iz prekograničnih izvora. Grad ističe da u tom kontekstu važnu ulogu ima država, no što se po tom pitanju poduzima nismo uspjeli doznati.

Planovi države

Prema odgovorima koje smo dobili iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije ključne planirane mjere uključuju povećanje energetske učinkovitosti obiteljskih kuća i višestambenih zgrada te ulaganja u čist i održiv javni prijevoz bez emisija.

Plan se planira dostaviti Europskoj komisiji na odobrenje do kraja ožujka 2026., a zbog gustoće naseljenosti i intenziteta prometa očekuje se da će Zagreb biti među značajnijim korisnicima sredstava.

Do 2030. godine planira se uložiti oko 260 milijuna eura u projekte smanjenja emisija i modernizacije energetskih sustava, uključujući dekarbonizaciju sustava daljinskog grijanja uz korištenje obnovljivih izvora i bez produljenja uporabe fosilnih goriva.

E-mobilnost

Od 2019. do 2024. godine Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kroz deset poziva sufinancirao je nabavu 6.263 vozila na alternativna goriva.

Prošle godine proveden je najveći poziv za e-mobilnost vrijedan 21,2 milijuna eura, uz zahtjeve za više od 2.800 vozila. Budući da je ostalo 3,2 milijuna eura, početkom ožujka planira se ponovno otvaranje poziva. U trećem kvartalu ove godine planiran je i novi poziv za građane vrijedan 20 milijuna eura za električna vozila i kućne punionice.

Prema Zakonu o zaštiti zraka, ako dođe do prekoračenja graničnih vrijednosti onečišćenja, jedinice lokalne samouprave moraju donijeti akcijski plan u roku od 15 mjeseci, usvojiti ga u 18 mjeseci te svake dvije godine izrađivati izvješće o provedbi. U razdoblju od 2013. do 2025. takve su planove izradili Zagreb, Sisak, Kutina, Osijek, Rijeka, Slavonski Brod, Vinkovci i Velika Gorica, tumače u Ministarstvu.