AKO ste stekli naviku preskakanja doručka, možda je vrijeme da je prekinete. Novo istraživanje upućuje na to da bi ta jutarnja rutina mogla povećati rizik od kognitivnog pada i smanjenja volumena mozga kod starijih osoba. Prema studiji, kod ljudi koji preskaču doručak zabilježene su više razine markera povezanih s rizikom od demencije, piše EatingWell.
Za mnoge doručak nije najvažniji, već obrok koji se najčešće preskače. Podaci prikupljeni od 2015. do 2018. godine pokazuju da je 15% Amerikanaca starijih od 20 godina redovito izbjegavalo doručak. Razlozi su različiti - od užurbanih jutra do popularnosti povremenog posta kao metode mršavljenja, koja ograničava vrijeme predviđeno za jelo.
Iako postoje dokazi da povremeni post nekima može kratkoročno pomoći u gubitku kilograma, preskakanje doručka može imati i negativne posljedice. Ono može izazvati stresnu reakciju u tijelu, potičući oslobađanje kortizola i nakupljanje masnoće na trbuhu.
Izbjegavanje jela ujutro također može pojačati osjećaj tjeskobe zbog niske razine šećera u krvi te uzrokovati "moždanu maglu", s obzirom na to da je glukoza primarno gorivo za mozak. Dugoročno, ta bi navika mogla negativno utjecati i na zdravlje mozga, što je i predmet nove studije.
Kako je provedeno istraživanje?
Znanstvenici su proveli opservacijsku studiju u kojoj su pratili sudionike u njihovim uobičajenim životnim navikama. Za razliku od eksperimentalnih studija, ovdje sudionici nisu bili podijeljeni u skupine kojima bi se nalagalo da preskaču ili jedu doručak.
Umjesto toga, bilježili su vrijeme svojih obroka, što je istraživačima omogućilo usporedbu karakteristika onih koji doručkuju i onih koji to ne čine. U skupinu "preskakača doručka" svrstane su osobe koje tu naviku prakticiraju barem jednom tjedno.
U istraživanju su sudjelovale osobe starije od 60 godina iz kineskog grada Chengdua, koje su pristale na trogodišnje praćenje. Isključeni su pojedinci s teškim bolestima srca i infekcijama središnjeg živčanog sustava. Od početnih 973 sudionika, studiju je završilo njih 859, od čega je 117 redovito preskakalo doručak.
Zbog nerazmjera u veličini skupina, znanstvenici su proveli dodatnu analizu stvaranjem parova "jedan na jedan" na temelju dobi, spola, obrazovanja i genetskog profila ApoE, kako bi osigurali što bolju usporedivost.
Na početku su prikupljeni demografski podaci, a kognitivna funkcija procjenjivala se svakih 18 mjeseci pomoću Mini-mental testa (MMSE), kratkog upitnika koji provjerava pamćenje jednostavnih činjenica. Svi su sudionici testirani i na gen ApoE, čija prisutnost povećava rizik od Alzheimerove bolesti.
Dio sudionika, njih 179, podvrgnut je i snimanju mozga magnetskom rezonancijom (MRI) radi praćenja volumena mozga, budući da je atrofija - smanjenje mozga - povezana s demencijom. Na kraju studije, nakon 36 mjeseci, svima su izvađeni uzorci krvi radi analize biomarkera koji ukazuju na neurodegeneraciju, odnosno gubitak funkcije živčanog sustava.
Što je studija otkrila?
Na početku istraživanja nije bilo značajnih razlika u kognitivnim sposobnostima između dviju skupina. Slični rezultati zabilježeni su i nakon 18 mjeseci. Međutim, na završnom pregledu nakon tri godine, pojavile su se razlike. Osobe koje su redovito preskakale doručak imale su niže rezultate na MMSE testu od onih koje su doručkovale.
Ta je povezanost ostala prisutna i nakon što su znanstvenici u obzir uzeli druge čimbenike poput dobi, spola, obrazovanja, tjelesne mase, statusa gena ApoE, krvnog tlaka i razine masnoća u krvi.
Analizom je utvrđeno da su niža razina obrazovanja, pretilost, hipertenzija i redovito preskakanje doručka bili povezani s kognitivnim padom tijekom trajanja studije. Uz to, osobe koje su preskakale doručak imale su više razine biomarkera neurodegeneracije.
U skladu s tim nalazima, snimke magnetskom rezonancijom pokazale su izraženiju atrofiju mozga kod 34 sudionika koji su preskakali doručak u usporedbi s onima koji su redovito jeli ujutro.
Što to znači u svakodnevnom životu?
Budući da su isključeni drugi utjecajni čimbenici poput dobi i tjelesne mase, ova studija sugerira da bi redovito preskakanje doručka moglo biti neovisan faktor rizika za kognitivni pad kod starijih osoba. Istraživači smatraju da ta navika može izravno utjecati na porast biomarkera kognitivnog pada i smanjenje volumena mozga.
Ključna riječ je "navika". Ona se formira s vremenom, što znači da su sudionici koji preskaču doručak to vjerojatno činili i prije početka studije. Poznato je da promjene u mozgu koje dovode do Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencije mogu započeti desetljećima prije pojave simptoma. To znači da je sada pravo vrijeme za usvajanje navike doručkovanja.
Ako redovito preskačete doručak, razmislite zašto. Niste gladni ujutro? Nemate vremena? Doručak ne mora biti obilan niti oduzimati puno vremena. Smoothieji se brzo pripremaju i mogu se ponijeti na posao. Zobene pahuljice ili chia puding mogu se pripremiti večer prije. Isto vrijedi i za razne muffine s jajima ili pečenu zobenu kašu.
Ako ste među onima koji nakon doručka brzo osjete glad, vašem obroku možda nedostaje vlakana ili proteina. Mnoge gotove žitarice siromašne su tim nutrijentima. Birajte one s manje šećera i više vlakana te ih kombinirajte s mlijekom, jogurtom ili kefirom.
Kombinacija vlakana i proteina spriječit će nagli pad šećera u krvi. Integralni tost s jajima, avokadom ili maslacem od orašastih plodova također je odličan izbor. Na kraju, tko kaže da za doručak morate jesti tradicionalnu hranu? I ostaci od večere sasvim su prihvatljiva opcija.