U SURADNJI s Yugopapirom donosimo rezultate popisa stanovništva u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, federalnoj jedinici Jugoslavije, objavljene početkom 1982. godine. Godinu ranije u Hrvatskoj je prema njihovim podacima bilo više od 4.6 milijuna stanovnika, od čega se njih 379 tisuća izjasnilo kao Jugoslaveni.
Veljača 1982: U trenutku zaključenja lista objavljeni su rezultati popisa stanovništva u SR Hrvatskoj. U ovoj republici živi 4.601.469 stanovnika, a od toga 3.454.661 Hrvat (ili 58.986 manje nego prije 10 godina), zatim Srba 531.502 (ili 95.287 manje nego 1971.), a kao Jugoslaveni izjasnilo se 379.057 ljudi ili za 350.6 posto više nego deset godina ranije.
U SR Hrvatskoj popisano je i 23.740 Muslimana, 9706 Crnogoraca, 6006 Albanaca, a svi ostali narodi, narodnosti i etničke grupe broje još ukupno 196.797 ljudi.
Tko su ljudi koji se opredjeljuju kao Jugoslaveni?
Andrija Stokić, direktor Zavoda za statistiku SR Srbije, zatražio je od računskog centra da se po izvanrednom postupku "ukrste" podaci onih ljudi koji su se izjasnili kao Jugoslaveni s njihovim godinama i stručnim obrazovanjem. Pretpostavlja se da su se kao Jugoslaveni izjasnili najviše mladi i obrazovani građani SFR Jugoslavije.
Teza da se ljudi koji se osjećaju kao Jugoslaveni rađaju samo u mješovitim brakovima izgleda da nije potpuno točna. Protuargumenti postoje: prema popisu od prije deset godina u SR Srbiji izvan teritorija pokrajina bilo je 437.796 brakova, a od toga samo 26.455 u kojima supružnici nisu bili iste nacionalnosti.
Od 417.115 vjenčanih Srpkinja, njih 18.468 udalo se za pripadnike drugih nacionalnosti. Najbrojniji su bili Crnogorci (1724), Hrvati (1668), Slovenci (617), Muslimani (371), Makedonci (340), Albanci (333) i Mađari (114).
Među 1959 udatih Crnogorki 1101 je živjela uz muža Srbina, a uz Crnogorca 678. Ukupno 1281 Crnogorka sklopila je mješovit brak. Od 994 Makedonke 493 nisu se udale za Makedonca, a od tih muževa bilo je 469 Srba.
Broj Jugoslavena se povećao
Kad je riječ o udatim Slovenkama u SR Srbiji, prvi na listi muževa su Srbi (709), zatim Slovenci (249), Hrvati (49) i Makedonci (24). One su ukupno sklopile 942 mješovita braka. Od 4102 Hrvatice 3287 stupilo je u mješovit brak, a od njih su se 2704 udale za Srbe, za Crnogorce 24, za Muslimane 117...
Muslimanke su samo 154 puta izabrale za muža pripadnika druge nacionalnosti iako su 3946 puta rekle "da" pred matičarom. Njihovi muževi su: Muslimani (3792), Srbi (46), Albanci (20), a svih ostalih ima 88. Od 2426 vjenčanih Albanki samo 43 nisu se udale za Albance, a i ta 43 muža u popisu nisu se nacionalno opredijelila. A od 1113 vjenčanih Mađarica za Srbe se udalo 696, za Mađare 146, za Hrvate 67, sklopivši ukupno 967 mješovitih brakova.
Da su Jugoslaveni rođeni samo u mješovitim brakovima, svaka takva obitelj bar u Srbiji trebala bi imati po desetero, a poneka i tucet djece. To naravno ni približno nije točno.
Znači, oni građani SFRJ koji su se izjasnili kao Jugoslaveni učinili su to iz drugih njima znanih razloga, koji se mogu otkriti samo istraživanjima. Rezultati popisa iz prošle godine pokazali su da se njihov broj povećava. Sada ih je preko milijun.
Napisao: Stevan Zec (Ilustrovana, 1982.)