Čuli ste za povremeni post? Iznenađujuće mijenja tijelo

PRETILOST posljednjih desetljeća postaje ozbiljan globalni problem, koji značajno utječe na zdravlje ljudi širom svijeta.

Hrana postaje sve dostupnija za sve veći broj ljudi, a stil života i životne navike mijenjaju se na takav način da u organizam unosimo sve više kalorija, dok ih sve manje trošimo.

Znanstvenici stoga posljednjih godina sve više istražuju popularnu dijetu poznatu kao povremeni post (intermittent fasting), u kojoj se vrijeme unosa hrane izmjenjuje s vremenom potpunog uzdržavanja od jela, i njezino djelovanje na gubitak kilograma i organizam.

Sve više ljudi je pretilo

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), više od 1.9 milijardi odraslih osoba u svijetu ima prekomjernu tjelesnu težinu, dok je više od 650 milijuna pretilo. U SAD-u preko 70% odraslih muškaraca i oko 50% odraslih žena ima prekomjernu tjelesnu težinu.

U EU oko 52% odraslih ima prekomjernu tjelesnu težinu, a 17% njih je pretilo. U Hrvatskoj se, prema podacima iz 2021. godine, s tim problemom suočava više od 60% odraslih.

Novo istraživanje osi

Već je od prije poznato da su mozak i crijeva povezani, odnosno da na neki način komuniciraju i u tijelu čine svojevrsnu os.

Novo istraživanje koje su kineski znanstvenici tijekom 62 dana proveli na 25 dobrovoljaca s dijagnozom pretilosti pokazalo je da povremeni post ne samo da pomaže u mršavljenju već mijenja moždane funkcije i crijevni mikrobiom.

Rad je objavljen u časopisu Frontiers in Cellular and Infection Microbiology.

Što je povremeni post?

Povremeni post je prehrambeni režim u kojem se razdoblja posta i unosa hrane izmjenjuju na razne načine. Metoda 16/8: Uključuje preskakanje doručka i ograničavanje dnevnog razdoblja jela na 8 sati, primjerice od 13 h do 21 h. Zatim slijedi 16-satno razdoblje posta.

Jedi-prestani-jedi: Ova metoda uključuje post od 24 sata jednom ili dva puta tjedno. Primjerice, ne jede se od večere jednog dana do večere sljedećeg dana. Dijeta 5:2: Ovom metodom unosi se samo 500-600 kalorija u dva neuzastopna dana u tjednu, dok se ostalih 5 dana jede normalno.

Mnogi ljudi smatraju da je metoda 16/8 najjednostavnija, najodrživija i najlakša za pridržavanje. Stoga je i najpopularnija.

Studija i njeni zaključci

U novoj studiji sudionici su bili podvrgnuti programu mršavljenja koji je uključivao istovremeno pažljivo praćenje kalorijskog unosa i povremeni post. Rezultati su bili iznenađujući.

Ne samo da su sudionici značajno izgubili na težini – u prosjeku oko 7.6 kilograma, odnosno 7.8 posto tjelesne težine – nego su znanstvenici zabilježili i dokaze o promjenama u aktivnostima određenih regija mozga povezanih s debljanjem te promjene u sastavu crijevnih bakterija.

Qiang Zeng iz Nacionalnog kliničkog istraživačkog centra za gerijatrijske bolesti u Kini rekao je prilikom objave rezultata da je njihova studija pokazala da "povremeni post mijenja os ljudskog mozga, crijeva i mikrobiom".

"Uočene promjene u mikrobiomu crijeva i aktivnostima u regijama mozga povezanih s ovisnošću tijekom i nakon gubitka težine vrlo su dinamične i povezane su s protokom vremena", dodao je.

Trenutačno još nije jasno što uzrokuje zabilježene promjene ni utječu li crijeva na mozak ili obrnuto. Međutim, budući da su crijeva i mozak povezani, znanstvenici smatraju da bi specifičan utjecaj na određene dijelove mozga mogao biti koristan u kontroli unosa hrane.

Promjene u zanimljivim dijelovima mozga

U novoj studiji posebno je zanimljivo to što su se promjene u moždanoj aktivnosti, zabilježene funkcionalnom magnetskom rezonancijom (fMRI), odigrale upravo u regijama za koje se zna da su važne u regulaciji apetita i ovisnosti – uključujući inferiorni orbitalni frontalni režanj.

Štoviše, promjene crijevnog mikrobioma, analizirane u uzorcima stolice i mjerenjem krvi, također su bile povezane s određenim regijama mozga.

Primjerice, bakterije Coprococcus comes i Eubacterium hallii bile su negativno povezane s aktivnošću u lijevom inferiornom orbitalnom frontalnom girusu, području koje je uključeno u izvršne funkcije koje uključuju snagu volje kada je riječ o unosu hrane.

Dvosmjerna komunikacija mozga i crijeva

Xiaoning Wang iz Državnog kliničkog centra za gerijatriju u Kini istaknuo je da se smatra da mikrobiom crijeva komunicira s mozgom na složen, dvosmjeran način.

"Mikrobiom proizvodi neurotransmitere i neurotoksine koji pristupaju mozgu putem živaca i cirkulacije krvi. S druge strane, mozak kontrolira ponašanje u ishrani, dok hranjive tvari iz prehrane mijenjaju sastav mikrobioma crijeva", objasnio je.

Treba otkriti koji su čimbenici ključni i kako djeluju

Liming Wang s Kineske akademije znanosti rekao je da je "sljedeće pitanje na koje treba odgovoriti koji je točno mehanizam kojim crijevni mikrobiom i mozak komuniciraju kod pretilih ljudi, uključujući i tijekom mršavljenja".

Pojasnio je da bi u budućim istraživanjima trebalo otkriti koji crijevni mikrobiom i koje regije mozga su ključni za uspješno mršavljenje i održavanje zdrave težine.