HRVATSKA autohtona sorta Škrlet bijeli (Vitis vinifera L.) gospodarski je najznačajnija sorta podregije Moslavine, no zastupljena na samo 0.36 posto ukupnih vinogradarskih površina u Hrvatskoj (ukupno 73.52 ha), a od toga najviše u Moslavini (62.90 ha). U manjem obujmu zastupljena je u Pokuplju i Vukomeričkim goricama.

Zastupljenost škrleta mjerena u hektarima vrlo je mala, ali upravo u takvom obujmu zastupljenosti i ovakvim autohtonim sortama krije se originalnost, prepoznatljivost, autentičnost i snaga hrvatskog vinogradarstva i vinarstva, govore nam iz moslavačke vinarije Trdenić.

Prva sorta u Hrvatskoj na kojoj je provedena klonska selekcija

"Važno je napomenuti da je autohtona sorta škrlet bijeli prva sorta u Hrvatskoj na kojoj su znanstvenici s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu proveli klonsku selekciju", objašnjavaju nam.

Klonska selekcija je "dugotrajan postupak koji se sastoji od pronalaženja, označavanja i detaljnog opisivanja trsova nakon koje se samo zdravi trsovi nacijepe na zdravu podlogu i sade kako bi se moglo utvrditi prenose li se pozitivne promjene na potomstvo". Odnosno, riječ je o nekoj vrsti množenja sorti kojima prijeti izumiranje.

Iako sorta škrlet bijeli u moslavačkom kraju nikada nije pala u zaborav zbog svojih dobrih proizvodnih svojstava, kažu, projekt klonske selekcije osigurao je kvalitetni sadni materijal te potaknuo mlade naraštaje vinogradara na širenje površina na kojima se uzgaja tamošnja autohtona sorta škrlet bijeli.

Sinonimi za ovu sortu su ovnek žuti, ovnek slatki, škrlet tusti i škrtec. Zanimljivo, ime škrlet potječe od njemačke riječi scharlach (šarlah), što je ime za osip kože crvenim mrljama. Odakle to? Na bobicama škrleta u punoj se zrelosti na sunčanoj strani pojavljuju ljubičasto-crvenkaste pjegice, pa cijeli grozd izgleda kao da je prošaran crvenkastim mrljama.

"Bujnog je rasta, neredovite rodnosti zbog slabije oplodnje, sklon osipanju cvata i rehuljanju grozda, pa je zbog toga preporučljivo pinciranje ili lisna primjena bora prije cvatnje čime se može povećati prinos od 10 do 30 posto. Kod većine sorti rodni pupovi na lucnju su od 5 do 8 pupova. Međutim, po tom pitanju škrlet je specifičan jer su kod njega rodni pupovi od 8 do 11. Stoga ga je najbolje u rezidbi srednje opteretiti, odnosno ostaviti jedan lucanj s 8 do 11 pupova i dva reznika s 2 pupa", objašnjavaju nam Trdenići stručno.

Zbog oblika grozda sorta je manje podložna bolestima

Najveća prepoznatljivost ove sorte proizlazi iz oblika grozda koji podsjeća na rogove ovna, odakle mu potječe i sinonim - ovnek žuti. Zbog takvog rastresitog oblika grozda sorta je manje podložna napadima bolesti, posebice sive plijesni, stoga se djelomično i iz tog razloga, uz sva ostala dobra proizvodna svojstva, sorta uspjela sačuvati kroz povijest u sortimentu Moslavine, dodaju.

"Nakupljanje šećera u bobicama grožđa uglavnom nije veliko, obično oko 16 posto, samo u iznimno dobrim godinama na određenim položajima može nakupiti i do 18 posto šećera, ali je zato ukupna kiselost dosta visoka od 8 do 11 g/l", govore.

U Moslavini je na temelju tradicije, upornosti i ljubavi prema vinogradarstvu starijih generacija moslavačkih vinogradara stasala i razvila se nova, mlađa generacija vinara koja danas čini okosnicu i stup manjeg do srednjeg vinarskog poduzetništva u Moslavini, odnosno - čine ju vinarije male do srednje veličine u privatnom vlasništvu. Trenutno ima desetak takvih vinarija.

Vinarija Trdenić jedna je od vinarija moslavačkog vinogorja koja njeguje dugu tradiciju uzgoja vinove loze na tim prostorima, posebno pridajući pažnju autohtonoj sorti Šklet, a iz vinarije nam kažu da sorta nije zahtjevna ako su zadovoljeni optimalni uvjeti uzgoja.

"Odabrani dobri, osunčani južni i jugozapadni položaji, dobro odrađena priprema tla pred sadnju koja uključuje gnojidbu i duboku obradu te ono najvažnije, ako vremenske prilike dozvole, normalan rast i razvoj. Škrlet je mali potrošač dušika stoga ga ne treba obilno prihranjivati dušičnim gnojivima već naglasiti lisnu prihranu borom radi bolje oplodnje te kalijem i magnezijem radi što bolje kvalitete", govore.

Škrlet je ljetno vino, odlično ide uz morske specijalitete

Danas, kažu nam iz vinarije Trdenić, na Hrvatskoj ne postoji ozbiljan restoran koji na svojoj vinskoj karti nema škrlet. U svojoj karakterističnoj stilistici škrlet je fantastično ljetno vino pa se na Jadranu tijekom ljetne sezone konzumira kao osvježavajuće vino, a u fine dining restoranima škrlet namijenjen odležavanju je vrlo čest zbog fantastičnog sljubljivanja s morskim specijalitetima.

Kvalitetno vino Škrlet je bistro, svjetlo žućkaste boje s nijansama zelene, odlikuje ga nizak sadržaj alkohola i nešto viši sadržaj kiselina, što ga čini osvježavajućim, pitkim i laganim vinom. Vino je puno, zaobljeno, kiselkasto, lagano cvjetnog mirisa, s izraženom finom, nježnom, nenametljivom specifičnom sortnom aromom. Najbolje ga je posluživati i uživati u njemu uz sve vrste ribljih jela, jela od bijelog mesa i tjestenine te uz pikantna jela.

"U gradu Zagrebu je trenutno najviše potrošača škrleta, ali i lokalno stanovništvo ga je prepoznalo i zavoljelo", kažu iz vinarije i dodaju da je škrlet jedna od najrjeđih sorti vina u svijetu, stoga je količinski ima jako malo, a u inozemstvu se najviše može pronaći na području Austrije i Njemačke po vinotekama i web shopovima, a manje količine izvoze se i u SAD.   

Posljednjih tridesetak godina u uzgoju i preradi grožđa dogodili su se veliki pomaci od tradicionalnog načina uzgoja i prerade grožđa do primjene naprednijih načina uzgoja, kažu iz vinarije Trdenić, a objasnili su nam i kako to izgleda u njihovim novozasađenim vinogradima koji se prostiru na ukupno 15 hektara.

"Proizvodnja započinje od samog podizanja nasada i analize terena na kemijski i mehanički sastav tla kako bi se popravila plodnost tla te gnojidbom unijeli elementi koji nedostaju. Posebna pozornost pridaje se sadržaju kalija i organske tvari u tlu, pH vrijednosti tla i sadržaju kalcija te se odrađuju potrebne korekcije. Tijekom vegetacije vinove loze obavljaju se lisne prihrane visoko sofisticiranim tekućim mineralnim gnojivima kako bi se povećala otpornost biljke i dobio kvalitetan krajnji proizvod (grožđe/vino)", kažu.

U pogledu zaštite vinove loze od bolesti i štetnika odabiru se koliko god je moguće održivije metode zaštite kako bi utjecaj na okoliš bio što manji, a iz vinarije kažu da je jedan od velikih pomaka u odnosu na nekadašnji način uzgoja primjena moderne mehanizacije koja ubrzava procese rada u proizvodnji te umanjuje potrebu za ručnim radom i u konačnici podiže kvalitetu vina.

Tu spadaju, kažu nam, strojne rezačice za osnovnu rezidbu u jesensko-zimskom periodu, kombajn za berbu kojim ne samo da se berba grožđa ubrzava, nego ima i neposredni utjecaj na sve bitne parametre kvalitete u budućem vinu jer se smanjuje sadržaj hlapivih kiselina i čuva aromatika. "Kod strojne berbe u relativno kratkom jutarnjem, hladnijem dijelu dana obavi se berba grožđa te nema potrebe za dodatnim hlađenjem grožđa, a manja je i količina primijenjenog sumpora, što ima pozitivan utjecaj na smanjenje sadržaja sumpora u vinu koji vinu daje gorčinu", kažu.

U vinariji Škrlet koriste kao bazu za proizvodnju pjenušca, a od ove sorte proizvode nekoliko različitih vina

Danas u Vinariji Trdenić njeguju nekoliko stilistika u proizvodnji vina od Škrleta - proizvodnja mladog, svježeg vina koje se proizvodi kontroliranom fermentacijom. Ovo je vino slamnato žute boje sa zelenkastim nijansama, uz delikatne svježe arome, voćnog karaktera koji asocira na zelenu dunju i meso banane. Proizvode i ozbiljnija vina od Škrleta, s aromama citrusa i bijelog voća, ponajprije kruške, a u finalu dolaze orašasti mirisi uz decentnu primjesu meda od lipe. U Vinariji Trdenić prate trendove na tržištu pa koriste Škrlet i kao bazu za proizvodnju pjenušca.

"Ono što danas s pravom možemo tvrditi je da u zadnjih nekoliko godina Škrlet nije neka banalna, zaboravljena i marginalizirana sorta već je vino koje privlači pozornost velikog broja potrošača svojom izvornošću, svježinom, izražajnom aromatikom u kojoj se dodatno, dužim čuvanjem, razvijaju i cijenjene tercijarne arome te u većini slučajeva predstavlja vrhunsko vino, ekskluzivne i moderne ambalaže koja je visoko pozicionirana kod potrošača", kažu Trdenići.

Uz Škrlet, u vinariji se proizvode i vina od bijelih sorti u standard liniji Graševina, Pinot sivi, Pinot bijeli, Rajnski Rizling, Traminac, vino Rose (cabernet sauvignon), a od crnih sorti Cabernet Sauvignon, Pinot crni i Portugizac. Vina su kvalitetna do vrhunska, a također se proizvode i private collection linija proizvoda Škrlet, Pinot sivi, Pinot bijeli.

U sklopu vinarije nalazi se i kušaona Škrlet namijenjena za razne degustacije, prezentacije, proslave i druge događaje. U kušaoni se uz vina domaćina može konzumirati širok izbor jela od mesa divljači, domaćih životinja, ribe, povrća i mliječnih prerađevina, spravljenih na tradicionalni način.