HOLOKAUST mora biti dio opće kulture, a povijesna istina mora biti osnova za sve, rekao je večeras vladika pakračko-slavonski Jovan Ćulibrk na tribini organiziranoj na Međunarodni dan sjećanja na holokaust, istaknuvši pritom da novi zamah antisemitizma dolazi s ljevice.

Na tribini portala Ekumena - "Laboratorij za dijalog", vladika Ćulibrk, pakračko-slavonski episkop Srpske pravoslavne crkve i jedan od vodećih stručnjaka SPC-a za holokaust, posebno se osvrnuo na ponovni rast antisemitizma. Autor je Historiografije holokausta u Jugoslaviji i dobitnik nagrade "Golda Meir" u Jeruzalemu.

Visoki dužnosnik SPC-a je istaknuo da kada govorimo o holokaustu moramo imati uvid u povijesne podatke, u jasnu povijesnu sliku onoga što se dogodilo.

"Moramo precizno znati što se dogodilo u razdoblju progona od 1933. do 1939. i razdoblju istrebljenja od 1939. do 1945. Povijesna istina je osnova za sve, a najvažnije od svega je da užas svega ne uguši ljudskost u nama", rekao je Ćulibrk.

Pritom je istaknuo da holokaust mora biti dio opće kulture. Ćulibrk je također upozorio da danas svjedočimo skupovima ljevice na kojima se uzvikuje "Od rijeke (Jordan) pa do mora Palestina će biti slobodna", što podrazumijeva uništenje Države Izrael.

"Novi zamah antisemitizma dolazi s ljevice"

"Nema nikakve razlike i to otvoreno tvrdim između tog pokliča i 'Sieg Heil' jer je to, u najmanju ruku, poziv na etničko čišćenje, a malo dublje i na genocid", rekao je Ćulibrk, dodavši da nema "nikakvog političkog, ljudskog i bilo kakvog drugog opravdanja za to".

"Nažalost, moramo konstatirati da novi zamah antisemitizma dolazi s ljevice", istaknuo je episkop SPC-a.

On pritom ukazuje da je bivša Jugoslavija podržavala terorizam PLO-a pod Jaserom Arafatom i uz Istočnu Njemačku bila njihov najveći zagovornik. Ćulibrk tvrdi da je "svaki dinar koji smo u školama skupljali za Palestinu išao uglavnom za ubijanje židovske djece i za obuku terorista", a da smo mi pjevali "Nema bitke, nema rata bez Jasera Arafata".

"Tako da mi imamo osnovu za jednu radikalnu ljevicu koja, u najmanju ruku, poziva na etničko čišćenje", rekao je vladika.

Stanje u Izraelu je nakon pokolja Hamasa i rata koji je uslijedio opisao kao jednu "ogromnu, strašnu i biblijsku tragediju".

Doprinos Židova hrvatskom društvu

Novinarka i članica židovske zajednice Bet Israel Jasminka Domaš ukazala je pozornost na doprinos Židova hrvatskom društvu i njihovim tragičnim sudbinama u NDH te je govorila o životu i mučeničkoj smrti svete Edith Stein, karmelićanke židovskog podrijetla ubijene u Auschwitzu u kolovozu 1942.

Ocijenila je da su u sadašnjem trenutku tribine i razgovori o strelovitom rastu antisemitizma više nego potrebni.

Smatra da ljudi koji ne poznaju ni židovsku povijest niti sadašnjost donose zaključke na prečac, te da govoriti o onome što se dogodilo prije 81 godinu ima smisla s obzirom na sve veću netrpeljivost u društvu te pojavu ekstremno desnih ideologija.

"I dok se tehnologija strahovito brzo razvija, ljudska svijest i duhovnost nažalost ne. Zato treba ponovno govoriti o tome što je dovelo do holokausta. Šoah (holokaust na hebrejskom) je tragedija koja je ostavila traga do danas", rekla je Domaš u izjavi za Hinu.

Podsjetila je da pred početak Drugog svjetskog rata u Zagrebu živjelo 12000 Židova, a danas ih ima oko 1500.

"No, mi u židovskoj zajednici se trudimo da ne budemo neki relikt nego da nastavimo doprinositi društvu na onim poljima na kojima možemo, bilo znanosti, literature, povijesnih istraživanja", rekla je.

Važnost povijesnog obrazovanja mladih

Smatra da je važno da nastavnici i profesori u osnovnim i srednjim školama imaju satove "žive povijesti" s učenicima. I da ih povedu po gradu i kažu im da je Muzički paviljon na Zrinjevcu poklon židovske obitelji Prister, da je prekrasni stari meteorološki stup iz 1884. poklon dr. Holzera, da Etnografski muzej imamo zahvaljujući Salomonu Bergeru, da je dvorana Vatroslav Lisinski nazvana po jednom velikom čovjeku židovskog podrijetla.

"Željeli bismo da mladi shvate da ovaj grad ne bi bio takav kakav jest da nije bilo i drugih manjina. Mi danas govorimo o Židovima, ali u Zagreb su se doseljavali i Mađari, Nijemci, Austrijanci, Slovaci (...) i svi su oni ostavili jedan pozitivan trag i dali svoj doprinos. To je danas naša zajednička kulturna i civilizacijska baština", rekla je Domaš.

Izrazila je žaljenje zbog antisemitizma koji dolazi s ljevice, smatrajući da se radi o "buntu bez razumijevanja" te da se pita kako sklopiti sporazum s nekom terorističkom organizacijom koja u svom programu "dan danas ima uništenje židovske države i židovskog naroda".

Sveta Edith Stein - primjer vjere i hrabrosti

Govoreći o Edith Stein, Židovkinji koja je kao vrlo mlada napustila svoju vjeru i dugo se smatrala ateistkinjom, da bi vjeru pronašla u Kristu i pridružila se Karmelićankama, Domaš podsjeća da je papi Piju XI. 1933. napisala pismo u kojem kao "kći židovskog naroda koja je milošću Božjom već 11 godina i kći Katoličke crkve" upozorila o strašnim događajima u Njemačkoj.

No Stein, redovničkim imenom Terezija Benedikta od Križa koja je zbog svog podrijetla zajedno sa sestrom ubijena u Auschwitzu, je umrla u vjeri i do samog kraja tvrdila da "vjeruje u čovjeka budućnosti koji neće raditi zlo drugom čovjeku", istaknula je Domaš.

Vatikan je to pismo držao neobjavljeno u svojim arhivima sve do 2003.

"Edith Stein nije odustala od ljubavi prema Bogu, ljubavi prema čovjeku", rekla je Domaš i podsjetila da su logore smrti u većem broju preživjeli oni koji su vjerovali.

Također je istaknula da se premalo govori o individualnoj odgovornosti.

"I dan danas kada vidimo što se događa, također i u Hrvatskoj, ljudi se vole sakrivati iza mase. Kada krenete s masom, s fantomkama, pokrijete se, vi ste bezimeni, skrivate vlastitu odgovornost za ono što radite", poručila je.

"Mi biramo, nije nam sve nametnuto, u židovskom se učenju upravo to naglašava - da način na koji govoriš, način na koji biraš stvari u životu mogu promijeniti ono što se zove sudbina čovjeka. A na primjeru Edith Stein možemo pokazati da se nitko ne rađa kao svetac", rekla je Domaš.

Papa Ivan Pavao II. je Edith Stein proglasio blaženom u svibnju 1987., a u listopadu 1998. je proglašena svetom.