POVJERENJE Europljana u Sjedinjene Američke Države kao sigurnosnog jamca na povijesno je niskoj razini, pri čemu tek svaki deseti građanin u 15 europskih zemalja vidi SAD kao saveznika. Istraživanje je također pokazalo da većina ispitanika u svim anketiranim državama sumnja da bi im Amerika pritekla u pomoć u slučaju napada, piše The Guardian.

Istraživanje, koje je danas objavio think-tank Europsko vijeće za vanjske odnose (ECFR) uoči ključnih summita skupine G7 i NATO-a, otkrilo je "duboko nepovjerenje Europljana prema SAD-u", navode autori.

Iako su mnogi Europljani smatrali da će se odnosi s Washingtonom popraviti nakon odlaska Donalda Trumpa s vlasti, u međuvremenu su postali sve skloniji zaštititi se od američke nepouzdanosti jačanjem vlastitih obrambenih sposobnosti.

Izvješće navodi da su agresivna politika američkog predsjednika na Bliskom istoku, prijetnje Grenlandu, najave povlačenja trupa iz europskih baza i skepticizam prema budućnosti NATO-a potaknuli rastući pragmatizam u Europi.

Rastuća podrška europskoj samoobrani

"Širom kontinenta vidljiva je jasna podrška smanjenju ovisnosti o Washingtonu. Europljani su sve spremniji na veća izdvajanja za obranu i, što je ključno, pokazuju iznenađujuću razinu povjerenja da bi im susjedne zemlje u krizi pritekle u pomoć", izjavila je Jana Kobzová, suautorica izvješća i viša politička suradnica u ECFR-u.

Njezin kolega Paweł Zerka dodao je da jasna potražnja javnosti za većom neovisnošću i potreba za osiguranjem od američkih obrambenih jamstava "otvaraju europskim čelnicima priliku da djeluju odlučnije i brže" po pitanju sigurnosti.

Istraživanje, provedeno u svibnju u Austriji, Bugarskoj, Danskoj, Estoniji, Francuskoj, Njemačkoj, Mađarskoj, Italiji, Nizozemskoj, Poljskoj, Portugalu, Španjolskoj, Švedskoj, Švicarskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, pokazalo je da u prosjeku samo 11% ispitanika danas smatra SAD saveznikom.

To je pad u odnosu na 16% prije šest mjeseci i 22% u studenom 2024. godine. Prevladavajući stav jest da je SAD "nužan partner", iako ga 13% europske javnosti vidi kao suparnika, a 12% kao izravnog protivnika.

Većina ispitanika u svakoj od zemalja više nije uvjerena da bi im SAD pomogao u slučaju napada. Istovremeno, u svim zemljama osim Bugarske, većina smatra da bi im "barem neke europske zemlje" pomogle u takvom scenariju, uključujući i države sa snažnim krajnje desnim strankama poput Francuske, Italije, Nizozemske i Švedske.

Kako financirati obranu

Istraživanje je pokazalo da su Europljani u prosjeku 4% skloniji podržati veća nacionalna izdvajanja za obranu nego prošle godine, a Italija je jedina zemlja u kojoj je jasna većina i dalje protiv toga. U prosjeku, 47% ispitanika podržava ideju zajedničkog zaduživanja na razini EU-a radi financiranja veće potrošnje za obranu, dok se 35% protivi. Najsnažnija podrška zabilježena je u Portugalu (59%), Danskoj (56%), Nizozemskoj (55%) i Španjolskoj.

U gotovo svakoj anketiranoj zemlji većina ispitanika smatra da bi njihova država trebala smanjiti stratešku ovisnost o američkoj vojnoj opremi. Zagovornici nabave europske opreme najbrojniji su u Danskoj (75%), Nizozemskoj (72%), Švedskoj (70%), Portugalu (69%), Francuskoj (66%), Švicarskoj (64%) te Ujedinjenom Kraljevstvu i Španjolskoj (obje 62%).

Međutim, znatno je manja podrška ideji smanjenja domaće javne potrošnje kako bi se financirali veći nacionalni obrambeni proračuni. Protivljenje je najizraženije u Italiji (63%), Austriji (59%), Njemačkoj (56%), Španjolskoj (54%) i Danskoj (52%).

Stavovi o NATO-u, Rusiji i Ukrajini

Svega 29% ispitanika podržava zamjenu NATO-a novim, isključivo europskim obrambenim tijelom. U gotovo svim zemljama, osim u Bugarskoj, prevladava mišljenje da će se odnosi između SAD-a i Europe "vjerojatno poboljšati" nakon Trumpova odlaska s vlasti - stav koji dijeli 60% ili više ispitanika u Francuskoj, Španjolskoj, Danskoj, Nizozemskoj i Švedskoj.

Unatoč rastućim cijenama energenata, 44% Europljana smatra da bi nastavak uvoza nafte i plina iz Rusije bio "prilično loša" ili "vrlo loša" ideja. Ambicija Ukrajine za članstvom u EU i dalje izaziva podjele među Europljanima. Ispitanici u zemljama poput Mađarske, Bugarske, Austrije, Njemačke, pa čak i Estonije, koja je jedna od najčvršćih saveznica Kijeva, skloniji su protiviti se primanju Ukrajine "u trenutnom kontekstu" nego ga podržati.