NEKOLIKO mjeseci nakon što su američke snage uhitile i svrgnule venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura, u Venezueli je nastupio "novi politički trenutak", kako tamošnja privremena vlada eufemistički naziva posljedice tog događaja.

Operacija je dovela do značajne rekonstrukcije vlade i novih zakona koji idu u prilog stranim ulaganjima, a vršiteljica dužnosti predsjednice Delcy Rodríguez čini se da nastavlja tradiciju svojih prethodnika čineći taktičke ustupke kako bi očuvala čavizam na vlasti. Venezuela je otvorila svoj naftni sektor američkim tvrtkama i izručila SAD-u bliskog Madurovog saveznika u zamjenu za ublažavanje sankcija, piše CNN.

Represivni aparat i dalje vlada

Nedavna vojna vježba u američkom veleposlanstvu u Caracasu prije tri tjedna ilustrira ovu novu stvarnost. Takva demonstracija američke sile u glavnom gradu Venezuele bila bi nezamisliva još prošle godine, a danas naglašava strategiju preživljavanja čavističkog režima, koji je na vlast došao prije 27 godina izborom Huga Cháveza.

I dok je antiimperijalistička retorika usmjerena prema SAD-u nestala s političke scene od Madurova uhićenja, sve ostalo u Venezueli uglavnom je nepromijenjeno. Konkretan datum demokratskih predsjedničkih izbora još se ne nazire, a represivni aparat ostaje na snazi, unatoč osudama UN-ove misije i istrazi za moguće zločine protiv čovječnosti pred Međunarodnim kaznenim sudom.

Više od 400 političkih zatvorenika i dalje je u pritvoru, prema podacima nevladine organizacije Foro Penal. Usred svega toga, Rodríguez je pronašla neočekivanog saveznika u američkom predsjedniku Donaldu Trumpu.

Sedam dana nakon Madurova uhićenja, venezuelanski ministar komunikacija Freddy Ñáñez održao je hitan sastanak s provladinim novinarima. Procurila snimka sastanka otkrila je kako Ñáñez iznosi ključne poruke dok su sudionici pokušavali shvatiti što se događa.

"Očuvati političku moć"

Pred kraj sastanka, Ñáñez je objavio da je vršiteljica dužnosti predsjednice Rodríguez spremna obratiti se prisutnima. Ona je brzo izložila svoju strategiju pod američkim pritiskom: "Moramo djelovati strpljivo i razborito, s tri vrlo jasna cilja, braćo i sestre. Prvi je očuvanje mira u Republici, drugi je spas naših talaca, a treći je očuvanje političke moći", rekla je.

Pet mjeseci kasnije, Rodríguez je doista sačuvala političku moć uz potporu Washingtona, koji profitira od opskrbe venezuelanskom naftom sada kada je usred vojne kampanje na Bliskom istoku i uoči međuizbora u studenom.

Malo je znakova da je tranzicija prema demokraciji ozbiljan prioritet za Rodríguez ili za sadašnju američku administraciju. Unatoč planu u tri faze koji je najavio državni tajnik Marco Rubio - stabilizacija, oporavak i demokratska tranzicija - čini se da je Washington zadovoljan nadzorom koji provodi nad Madurovim nasljednicima.

Venezuela je trenutačno u drugoj fazi, koja ima za cilj otvaranje golemih resursa zemlje američkim i međunarodnim tvrtkama. Nedavno je izmijenjen i Zakon o ugljikovodicima iz Chávezove ere, čime je smanjena centralizirana kontrola nad proizvodnjom nafte. "Delcy Rodríguez radi fantastičan posao", rekao je Trump u nekoliko navrata.

Neočekivana suradnja

Rastuće veze između Washingtona i Caracasa postale su očite ovog tjedna kada su SAD i Venezuela izveli zajedničku operaciju protiv Tren de Aragua, zloglasne venezuelanske bande koju je američka vlada proglasila terorističkom organizacijom.

Trump je u petak izjavio da je Héctor Rusthenford Guerrero Flores, poznat kao "Niño Guerrero" i vođa bande, ubijen u američkom vojnom napadu. Trump je rekao da je operacija bila "usko koordinirana s našim prijateljima u Venezueli, s kojima jako dobro surađujemo".

Venezuelanska vlada potvrdila je da je operacija uključivala razmjenu obavještajnih podataka i specijaliziranu tehničku podršku, naglašavajući razinu sigurnosne suradnje koja je bila nezamisliva prije Madurova uhićenja.

Odlučna potpora Washingtona Caracasu stvara ono što neki analitičari nazivaju "normalizacijom bez tranzicije". Ranije ovog mjeseca, general Dan Caine, predsjednik američkog Združenog stožera, posjetio je Caracas radi sastanaka s visokim dužnosnicima vlade Rodríguez.

Normalizacija bez tranzicije

Taj su posjet najljeviji sektori čavizma protumačili kao izdaju ideala pokreta koji je 2008. godine, za vrijeme Huga Cháveza, protjerao tadašnjeg američkog veleposlanika uz povike "idite k vragu, jebeni Jenkiji". No, to također pokazuje koliko su daleko pragmatični čelnici spremni ići kako bi ostali na vlasti.

Među ostalim nedavnim ustupcima Washingtonu su i promjene u elektroenergetskom sektoru, koji je djelomično otvoren za privatna ulaganja. Rodríguez je nedavno SAD-u izručila i Alexa Saaba, bivšeg ministra i bliskog Madurovog saveznika.

Zauzvrat, Washington je ukinuo osobne sankcije protiv privremene predsjednice i podržao mjere usmjerene na gospodarski oporavak Venezuele, što predstavlja značajan odmak od prijašnje politike.

Dok Trumpovoj administraciji i stranim ulagačima nudi povoljnije uvjete u strateškim sektorima, posebice naftnom, Rodríguez jača svoju kontrolu nad venezuelanskim gospodarskim institucijama i političkim kalendarom.

Neočekivane veze

Ublažavanje sankcija, sporazumi s Chevronom i djelomično otvaranje državnih industrija podudaraju se s rastućom koncentracijom moći oko nje - i neizvjesnošću oko političke budućnosti zemlje. Na pitanje kada će se održati izbori, vršiteljica dužnosti predsjednice prije nekoliko tjedana odgovorila je: "Ne znam, jednog dana."

Dok vladajući pokret čavizam sada učvršćuje svoje neočekivane veze s Washingtonom, čini se da Rodríguez nastoji sama voditi ovu novu fazu, pozivajući da se teške godine njezina prethodnika ostave iza sebe. "Prebolite to, oprostite nam i vratite se", poručio je krajem travnja njezin brat Jorge Rodríguez, predsjednik Nacionalne skupštine, venezuelanskoj dijaspori.

Prema javnim podacima, Rodríguez je angažirala odvjetnika iz Kalifornije da je zastupa u odnosima s američkim dužnosnicima. Isti dokument navodi da bi je odvjetnik mogao savjetovati i o mogućoj budućoj predsjedničkoj kampanji.

To bi čavizam svrstalo uz bok drugim latinoameričkim pokretima snažnih vođa, poput peronizma u Argentini, koji dijele isto načelo: ideološka orijentacija se može mijenjati, ključno je očuvanje moći.