ARHEOLOZI vjeruju da su otkrili stariju i znatno jednostavniju verziju Stonehengea, udaljenu oko pet kilometara od poznatog prapovijesnog spomenika.

Od drevne građevine danas su ostale samo dvije rupe u tlu, no istraživači smatraju da su u njima nekoć stajali drveni stupovi koji su, poput Stonehengea, bili poravnati sa Suncem tijekom ljetnog i zimskog suncostaja, odnosno najdužeg i najkraćeg dana u godini.

Nalazište je datirano na približno 5000 godina starosti, što znači da je oko 500 godina starije od Stonehengea. Na lokaciji su pronađeni i brojni predmeti, uključujući keramiku, kremene alate i životinjske kosti, što upućuje na to da su se ondje okupljale prapovijesne zajednice.

Phil Harding iz organizacije Wessex Archaeology, koji je vodio iskapanja, rekao je da je riječ o jednom od najvažnijih otkrića u njegovoj dugoj karijeri. "Dvije rupe za stupove govore mi mnogo više o ljudima koji su živjeli prije 5000 godina. Ovo mi govori o cijeloj zajednici, o tome kako su razmišljali, kako su živjeli i kako su štovali nebo", istaknuo je.

Stupovi bili udaljeni 120 metara jedan od drugoga

Golemi kameni blokovi Stonehengea precizno su postavljeni tako da se podudaraju s položajem Sunca, piše BBC.

Ako se tijekom ljetnog suncostaja u zoru nalazite u središtu kamenog kruga, Sunce izlazi iznad kamena poznatog kao Heel Stone, smještenog sjeveroistočno od spomenika. Tijekom zimskog suncostaja promatrač u središtu kruga vidi zalazak Sunca iznad oltarnog kamena na jugozapadnoj strani lokaliteta.

Novootkrivena struktura pronađena je u selu Bulford i bila je znatno jednostavnija. Sastojala se od samo dva drvena stupa koja su tijekom tisućljeća istrunula. Stupovi su bili udaljeni oko 120 metara jedan od drugoga, a procjenjuje se da su bili visoki između dva i četiri metra.

Kada je Harding otkrio neobične rupe, primijetio je da se čini kako su usmjerene prema Suncu, baš kao i Stonehenge nekoliko kilometara dalje. "Uzeo sam olovku i ravnalo te ih spojio linijom. Shvatio sam da pokazuju otprilike prema mjestu izlaska Sunca tijekom ljetnog suncostaja", naglasio je.

Rekonstrukcija izgleda neba prije 5000 godina

Tragovi drevne građevine pronađeni su još prije deset godina tijekom pripreme terena za izgradnju novih vojnih stambenih objekata u Bulfordu. Tek sada provedena je detaljna analiza njihova astronomskog poravnanja, koja je uključivala rekonstrukciju izgleda neba prije 5000 godina.

"Položaji Sunca, Mjeseca, planeta i zvijezda vrlo se polako mijenjaju tijekom stoljeća. Tijekom ljudskog života te promjene gotovo da i ne primjećujemo", objasnio je dr. Fabio Silva, arheoastronom sa Sveučilišta Bournemouth i Skyscape Academyja.

"Morali smo rekonstruirati nebo i utvrditi kako je izgledalo prije točno 5000 godina, gdje je Sunce izlazilo i u koje vrijeme. Ako se uzme u obzir širina stupova, poravnanje je potpuno precizno. Savršeno odgovara izlasku Sunca tijekom ljetnog suncostaja i zalasku tijekom zimskog", naveo je Silva.

Rupe za stupove nisu bile jedino otkriće. Oko njih su pronađene desetine drugih jama s predmetima koji su pripadali prapovijesnim stanovnicima Bulforda.

Upravo su ti nalazi pomogli u određivanju starosti lokaliteta. Znanstvenici su koristili radiokarbonsko datiranje, metodu koja prati promjene posebnog oblika ugljika tijekom vremena, te utvrdili da je nalazište staro oko 5000 godina.

Otkriven rijedak neolitički nož

Među pronađenim predmetima nalazio se jelenji rog koji se koristio za kopanje, rezbarene životinjske kosti te bogato ukrašeni ulomci keramike. Otkriveni su i kremeni alati, uključujući rijedak neolitički nož oblikovan u kružni, diskasti oblik.

"Mislim da je to naše najvažnije otkriće. Ono što ga čini posebnim jest iznimna kvaliteta izrade. To je djelo pravog majstora", ustvrdio je Harding.

Dodao je da je nož pronađen uspravno postavljen, kao da je namjerno položen na to mjesto, zbog čega pretpostavlja da je imao simbolično značenje. "Možda taj diskasti oblik predstavlja Sunce. Tko zna?", rekao je.

Spomenik u Bulfordu nastao je u isto vrijeme kada i najranija faza aktivnosti u Stonehengeu, kada su ondje poduzeti prvi zemljani radovi, oko pola tisućljeća prije postavljanja kamenih blokova.

"Otkriće u Bulfordu sugerira da su ljudi koji su gradili prve faze Stonehengea možda živjeli upravo ondje ili su se barem sezonski okupljali kako bi sudjelovali u gradnji", kazala je dr. Jennifer Wexler, kustosica povijesti u organizaciji English Heritage.

Prije 5000 godina veće značenje imao zimski suncostaj

Osvrnula se na pitanje zašto su prapovijesni ljudi bili toliko fascinirani Suncem. "Ljudi koji su gradili Stonehenge i oni koji su živjeli u Bulfordu bili su rani poljoprivrednici, a njihov je opstanak uvelike ovisio o godišnjim dobima i Sunčevu ciklusu", objasnila je Wexler.

Danas je ljetni suncostaj najveća atrakcija Stonehengea i svake godine privlači tisuće ljudi koji dolaze promatrati izlazak Sunca iznad spomenika. No prema riječima Wexler, prije 5000 godina veće značenje imao je zimski suncostaj, najkraći dan u godini.

"Zima je vjerojatno bila posebno važna jer je to doba godine kada svjetlost doslovno umire. Možda su ljudi osjećali potrebu obilježiti njezin povratak ili ga prizvati ritualima, jer nakon toga dolazi proljeće, vrijeme kada usjevi i stoka ponovno napreduju", zaključila je Wexler.