Šef DHMZ-a: Za 10 do 20 godina temperature u Europi će ići do 50 stupnjeva
EUROPA se zagrijava brže od ostatka svijeta, a toplinski valovi postaju sve češći, dulji i intenzivniji, zbog čega nas očekuju još toplija ljeta. Ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda Ivan Güttler upozorio je na ove trendove te objasnio što možemo učiniti kako bi život, osobito u gradovima, bio podnošljiviji, piše Dnevnik.hr.
>> Crveni alarm za skoro cijelu RH. Objavljeno koji će dani toplinskog vala biti najgori
Europa se zagrijava znatno brže od prosjeka
Güttler je istaknuo da, iako su klimatske promjene globalno spor proces, razlike u brzini zagrijavanja su značajne. "Svijet se zagrijava otprilike za trećinu stupnja svakih deset godina, no Europa ipak nešto brže, za otprilike pola stupnja u istom razdoblju.
To se dodatno akumulira tijekom životnog vijeka", pojasnio je. Naglasio je i promjenu u prirodi ekstremnih vremenskih događaja. "Toplinski valovi su prirodna pojava i postojali su i prije 50 ili 100 godina, ali sada su njihovo trajanje i intenzitet puno žešći", rekao je Güttler.
Uskoro i 50 stupnjeva
Prema njegovim riječima, meteorološka zajednica nije iznenađena ovim pojavama te predviđa daljnje pogoršanje. "Imat ćemo još toplija ljeta. U Europskoj uniji dosad nikad nije izmjereno 50 stupnjeva, ali već za deset do dvadeset godina mogli bismo zabilježiti i tu prvu pedeseticu", najavio je ravnatelj DHMZ-a.
Güttler je ponovio ključne savjete za nošenje s visokim temperaturama, koje su liječnici već uputili građanima. "Prvenstveno je važan dovoljan unos tekućine, boravak u prirodnom hladu, nošenje lagane odjeće i konzumacija laganije hrane. Postoji dio populacije koji je puno osjetljiviji, stoga je nužno ovo ponavljati iz godine u godinu", kazao je.
Zeleni gradovi kao rješenje
Dugoročno rješenje za ublažavanje posljedica vrućina u urbanim sredinama ne postoji u obliku čarobnog štapića, ali prilagodba je moguća. "Klima-uređaji su izvrsna metoda za prilagodbu, ali moramo paziti da rashlađeni prostor ne bude prehladan u odnosu na vanjsku temperaturu", napomenuo je Güttler.
Posebno je istaknuo važnost zelenila. "Stabla imaju dvostruku ulogu. Osim što stvaraju hladovinu, pomažu gradovima da se toplina koja dolazi u sustav troši na isparavanje vode. Ulaganje u gradsku zelenu infrastrukturu se itekako isplati", poručio je ravnatelj DHMZ-a.
Crveni alarm za skoro cijelu Hrvatsku. Od sutra jača toplinski val
Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) objavio je nova upozorenja za toplinski val. Prema novim upozorenjima, najgori dan toplinskog vala bit će u ponedjeljak, kada je gotovo cijela Hrvatska u crvenom, a puno bolje neće biti ni dan ranije, u nedjelju.
Od sutra opasnost raste u većem dijelu zemlje. Umjerena odnosno žuta opasnost vrijedi za Osijek, Zagreb, Karlovac, Gospić i Knin. Za Dubrovnik je označena velika, narančasta, opasnost, dok su Rijeka i Split pod vrlo velikom opasnošću, odnosno pod crvenim upozorenjem.
U subotu, 27. lipnja, velika (narančasta) opasnost od toplinskog vala vrijedi za Osijek, Zagreb, Karlovac i Knin, dok je za Gospić i dalje označena umjerena (žuta) opasnost. Vrlo velika (crvena) opasnost vrijedi za Rijeku, Split i Dubrovnik.
U nedjelju, 28. lipnja, upozorenja se dodatno šire. Vrlo velika opasnost vrijedi za Zagreb, Karlovac, Knin, Rijeku, Split i Dubrovnik. Za Osijek i Gospić označena je velika opasnost.
U ponedjeljak, 29. lipnja, vrlo velika opasnost od toplinskog vala vrijedi za Osijek, Zagreb, Karlovac, Knin, Rijeku, Split i Dubrovnik. Tek Gospić ostaje u narančastom, odnosno na razini velike opasnosti.