BRZINA kojom hodamo mogla bi otkriti mnogo više o našem zdravlju nego što mislimo. Novo istraživanje pokazalo je da ljudi koji hodaju brže imaju manji rizik od smrti, bez obzira na uzrok. Znanstvenici su pritom utvrdili da se korisne informacije o zdravstvenom stanju mogu dobiti i jednostavnim testom hodanja u ordinaciji i praćenjem svakodnevnog kretanja pomoću pametnih uređaja.

Rezultati istraživanja, objavljeni 23. listopada u znanstvenom časopisu JAMA Network Open, pokazuju da oba načina mjerenja brzine hodanja mogu pomoći u procjeni zdravstvenih rizika. Ipak, znanstvenici upozoravaju da to ne znači kako ćemo automatski živjeti dulje ako počnemo hodati brže, piše Healthline.

U istraživanju sudjelovalo više od 4000 ljudi

Istraživanje je provedeno u Ujedinjenom Kraljevstvu, a obuhvatilo je 4067 sudionika prosječne dobi od oko 69 godina. Većinu su činili muškarci, dok su žene predstavljale otprilike trećinu sudionika.

Znanstvenici su uspoređivali dva načina mjerenja hodanja. Prvi je bio jednostavan test u kontroliranim uvjetima, tijekom kojeg su sudionici svojom uobičajenom brzinom prelazili udaljenost od 2.44 metra. Test su ponavljali tri puta, a istraživači su zatim izračunali njihovu prosječnu brzinu.

Drugi način uključivao je praćenje svakodnevnog kretanja. Sudionici su devet dana neprekidno nosili uređaj na zapešću koji je bilježio njihove pokrete i broj koraka. Na temelju tih podataka znanstvenici su analizirali uobičajeni tempo hodanja, ali i brzinu koju su sudionici postizali tijekom svojih najbržih razdoblja hodanja.

U obzir su uzeti i drugi čimbenici koji mogu utjecati na zdravlje i životni vijek, uključujući dob, spol, prehranu, pušenje, konzumaciju alkohola, indeks tjelesne mase i postojeće kronične bolesti. Sudionici su praćeni gotovo 12 godina, a tijekom tog razdoblja preminulo ih je 739.

Brže hodanje povezano s manjim rizikom od smrti

Rezultati su pokazali da je veća brzina hodanja povezana s manjim rizikom od smrti.

Nakon što su znanstvenici uzeli u obzir dob, spol, životne navike i zdravstveno stanje sudionika, utvrdili su da je povećanje brzine hodanja za jednu standardnu devijaciju na kliničkom testu bilo povezano s 23% manjim rizikom od smrti.

Slični rezultati dobiveni su i praćenjem svakodnevnog hodanja. Viši uobičajeni tempo hodanja bio je povezan sa 17% manjim rizikom od smrti, dok je viši tempo tijekom najbržih razdoblja hodanja bio povezan s 18% manjim rizikom.

Zanimljivo je da brzina hodanja izmjerena u ordinaciji nije bila snažno povezana s tempom kojim su se sudionici kretali u svakodnevnom životu. To pokazuje da ove dvije metode mjere različite aspekte kretanja, ali obje mogu pružiti korisne informacije o zdravlju.

Istraživači su zaključili da oba načina mjerenja imaju sličnu, iako ograničenu sposobnost predviđanja rizika od smrti. Njihova najveća vrijednost mogla bi biti u tome što liječnicima pružaju dodatne informacije uz već poznate zdravstvene pokazatelje.

Dobar pokazatelj općeg zdrastvenog stanja

Fizioterapeutkinja Neha Sabharwal, koja se bavi pokretljivošću starijih osoba i rehabilitacijom, objašnjava da brzina hodanja može biti dobar pokazatelj općeg zdravstvenog stanja jer je za hodanje potreban usklađen rad više tjelesnih sustava.

"Hodanje je nešto što većina nas radi bez razmišljanja, ali ono zahtijeva suradnju nekoliko tjelesnih sustava. Srce i pluća moraju moći pratiti napor, mišići moraju imati dovoljno snage, a mozak mora koordinirati svaki korak i pritom održavati ravnotežu", objasnila je za Healthline.

Sabharwal, koja nije sudjelovala u istraživanju, ističe da u svom radu posebnu pozornost obraća na osobe koje počnu hodati sporije nego prije. Takve se promjene često pripisuju starenju, no iza njih se mogu skrivati i drugi problemi, poput slabosti mišića, bolova, smanjene izdržljivosti, poteškoća s ravnotežom ili određenih zdravstvenih stanja.

Ipak, upozorava da rezultate istraživanja ne treba pogrešno tumačiti. "Ljudi koji prirodno hodaju brže možda su već boljeg zdravstvenog stanja", rekla je.

Drugim riječima, istraživanje ne dokazuje da će samo povećanje brzine hodanja produljiti život. Moguće je da osobe koje hodaju brže imaju zdravije srce, snažnije mišiće i bolju tjelesnu kondiciju, što se odražava i na njihov životni vijek.

"Manje bi me brinulo hoda li netko brže od svojeg susjeda, a više zanimalo hoda li sporije nego prije šest mjeseci", naglasila je Sabharwal.

Što ako primijetite da hodate sporije nego prije?

Liječnik Theodore Strange iz bolnice Staten Island University Hospital ističe da je važno obratiti pozornost na promjene u vlastitim sposobnostima, osobito ako se pojave iznenada. Primjerice, ako ste prije nekoliko tjedana bez problema mogli hodati uz stepenice, a sada se pritom brzo umarate ili ostajete bez daha, takvu promjenu ne biste trebali zanemariti.

Isto vrijedi i za nove bolove ili druge tegobe koje vam otežavaju kretanje. U tim je slučajevima dobro razgovarati s liječnikom kako bi se utvrdio mogući uzrok. Strange također savjetuje osobama s kroničnim bolestima da redovito prate svoje zdravstveno stanje i prilagode tjelesnu aktivnost vlastitim mogućnostima.

Kada je riječ o hodanju, smatra da je najbolje napredovati postupno, bez pretjeranog forsiranja. "Svi govore o 10.000 koraka dnevno. Mislim da novija istraživanja pokazuju da je vjerojatno dovoljno i 7000 do 8000 koraka", rekao je.

Njegov je savjet jednostavan - krenite od broja koraka koji trenutačno možete napraviti i postupno ga povećavajte. Osobama koje imaju poteškoća s ravnotežom, snagom mišića ili pravilnim hodom može pomoći i fizikalna terapija, dok se vježbe trebaju prilagoditi zdravstvenom stanju i mogućnostima pojedinca. Važni su i uravnotežena prehrana, dovoljan unos tekućine te redovito kretanje.

Što je važno znati

Iako je istraživanje pokazalo jasnu povezanost između brzine hodanja i rizika od smrti, njegova glavna poruka nije da svi trebamo pokušavati hodati što brže.

Brzina hodanja može biti jedan od pokazatelja općeg zdravlja, ali sama po sebi nije pouzdana prognoza životnog vijeka. Posebno je važno obratiti pozornost na promjene koje se događaju tijekom vremena. Ako primijetite da hodate znatno sporije nego prije, brže se umarate ili vam svakodnevne aktivnosti postaju napornije, to može biti razlog za razgovor s liječnikom.

Redovito hodanje i postupno poboljšavanje tjelesne kondicije korisni su za zdravlje, no brzinu kretanja uvijek treba prilagoditi vlastitim mogućnostima.