PRETRENIRANOST je negativna promjena u organizmu osobe koja se javlja pri nesrazmjeru između opterećenja treninga (ili natjecanja) i oporavka. Međutim, pretreniranost se može javiti i pri jednoličnom vježbanju, ponavljanju „istih“ treninga. Pod trenažnim opterećenjem govorimo o ukupnoj količini rada, odnosno tjelesnom i psihičkom naprezanju organizma. Najjednostavnije bi mogli reći da ako želimo kontrolirati opterećenje treninga moramo voditi računa o trajanju treninga i broju ponavljanja s jedne strane, te jačini i brzini izvedbe s druge strane. Kada imamo kvalitetatan i dobro isplaniran ili proveden trening, moramo odmoriti organizam kako bi mu omogućili da povrati potrošenu energiju za nadolazeće aktivnosti. Međutim ovako naizgled jednostavna struktura u sebi krije složenost i mnoge zamke koje naš organizam mogu odvesti u pretreniranost.

 

Pretreniranost osim što može biti izazvana monotonim (jednoličnim) treninzima, prekomjernim opterećenjima i nedovoljnim odmorom, ona se može javiti u kratkotrajnom (akutnom) ili pak u kroničnom obliku. Kada smo upoznati s osnovom pretreniranosti, slijedeća pitanja koja si postavljamo su: „Koje to negativne posljedice uzrokuje pretreniranost?“, „Kako znam jesam li pretreniran/a?“. Postoje različiti biološki simptomi koji nam mogu ukazati da smo na putu ka pretreniranosti ili da smo već pretrenirani. Nažalost ne postoji niti jedan precizan pokazatelj pretreniranosti, a oni najprecizniji bi bili smanjenje, odnosno pad sposobnosti, osjećaj umora, te nemogućnost napredovanja u treningu.

 

Ukoliko nismo u mogućnosti direktno ukazati na pojavu pretreniranosti, najbolja opcija je prevencija. Najvažniji preduvjet za prevenciju pretreniranosti je poznavanje mogućih uzroka nastanka pretreniranosti. Najčešći uzroci pretreniranosti su greške u planiranju i provođenju treninga, a neki od primjera bi bili:

 

 - Nerealno visoki ciljevi treninga

 - Velika količina/volumen treninga

 - Naglo povećanje intenziteta treninga

 - Visoki intenzitet treninga kroz duži vremenski period

 - Nedovoljna količina odmora

 - Dugotrajna provođenje identičnih sadržaja (vježbi)

 - Nedostatak praćenja/dijagnostike stanja u kojem se vježbač nalazi

 

Neke od spomenutih grešaka ili kombinacija nekoliko grešaka mogu dovesti do povećane razine stresa za organizam, koji za rezultat ima pojavu pretreniranosti. Osim grešaka u planiranju i provđenju treninga, greške se mogu dogoditi i na razini životnih navika:

 

 - Nedovoljan ili nekvalitetan unos potrebnih namirnica (prvenstveno proteini, ugljikohidrati, tekućine, vitamini i minerali)

 - Nedovoljna količina sna

 - Manjak slobodnog vremena (česti izlasci, tulumarenja)

 - Konzumiranje alkohola, cigareta, droge

 - Emocionalni, obiteljski problemi

 

Ukoliko je pretreniranost već nastupila, tada moramo poduzeti odgovarajuće mjere kako bi orgzanizam vratili u ravnotežu. Potrebno je smanjiti ili prekinuti trenažna opterećenja (treniranje). Primjenjuju se aktivnosti laganog intenziteta, aktivnosti koje su u funkciji regeneracije i aktivnog odmora. Ovisno o tipu pretreniranosti kod sportaša se primjenjuju i različite terapeutske tehnike u suradnji s liječnikom, kao što su posebna prehrana, povećan unos odgovarajućih vitamina i sl. Najvažnije je pronaći uzroke pretreniranosti, te ih ukloniti. Nakon što se uoči nestanak simptoma pretreniranosti, postepeno se povećava volumen treninga, a nakon toga i intenzitet.