Kardiologinja objasnila kako nadoknaditi omega-3 masne kiseline ako ne jedete ribu
MASNA riba poput lososa i srdela jedan je od najboljih izvora omega-3 masnih kiselina, koje imaju važnu ulogu u očuvanju zdravlja srca i mozga. No što ako ne volite ribu ili je uopće ne jedete? Znači li to da ne unosite dovoljno ovih važnih masnoća?
Kardiolozi objašnjavaju kako osigurati dovoljan unos omega-3 masnih kiselina i bez ribe na jelovniku, piše Health.com.
Što ako ne jedete ribu?
Iako je masna riba jedan od najbogatijih izvora omega-3 masnih kiselina, nije jedini način da ih unesete u organizam. "Ne morate jesti ribu da biste unijeli omega-3 masne kiseline", kaže kardiologinja dr. Rachana A. Kulkarni, regionalna direktorica kardiovaskularnih usluga u zdravstvenom sustavu RWJBarnabas Health.
Objašnjava da osobe koje ne jedu ribu ove korisne masnoće mogu unositi putem određenih biljnih namirnica i dodataka prehrani. Ipak, postoji važna razlika. Biljne namirnice poput oraha i sjemenki konoplje ne sadrže iste vrste omega-3 masnih kiselina kao riba.
Naime, postoje tri glavne vrste omega-3 masnih kiselina: DHA, EPA i ALA.
DHA i EPA uglavnom se nalaze u ribi i drugim morskim organizmima, dok je ALA prisutna u biljnim namirnicama. Tijelo može pretvoriti dio ALA masnih kiselina u EPA i DHA, ali ta je pretvorba prilično ograničena, osobito kada je riječ o DHA. Zato nije svejedno iz kojih izvora unosite omega-3 masne kiseline.
Koliko nam je omega-3 masnih kiselina potrebno?
"Ne postoji jedna preporučena količina koja vrijedi za sve vrste omega-3 masnih kiselina, a potrebe se razlikuju od osobe do osobe", objašnjava Kulkarni.
Američko udruženje za srce (AHA) preporučuje dva obroka ribe tjedno, pri čemu bi prednost trebalo dati masnoj ribi poput lososa, srdela ili skuše. Za zdrave odrasle osobe često se navodi preporučeni dnevni unos od 250 do 500 miligrama EPA i DHA masnih kiselina zajedno, iako se preporuke pojedinih organizacija razlikuju.
Što jesti ako ne volite ribu?
Dobra je vijest da postoje brojne namirnice biljnog podrijetla koje sadrže omega-3 masne kiseline. "Lanene sjemenke, chia sjemenke, orasi, proizvodi od soje i određena biljna ulja dobri su izvori ALA masnih kiselina i lako ih možete uključiti u svakodnevnu prehranu", savjetuje Kulkarni.
Primjerice, chia ili mljevene lanene sjemenke možete dodati u jogurt, zobenu kašu ili smoothie, dok su orasi praktičan međuobrok. Dobri izvori ALA masnih kiselina su i laneno te repičino ulje.
Ipak, budući da tijelo samo mali dio ALA masnih kiselina pretvara u EPA i DHA, osobe koje ne jedu ribu trebale bi obratiti pozornost i na unos tih dviju vrsta omega-3 masnih kiselina.
Jedna od mogućnosti su dodaci prehrani na bazi ulja algi. Za razliku od većine biljnih izvora, ulje algi može sadržavati DHA i EPA masne kiseline. Istraživanja pokazuju da takvi dodaci mogu učinkovito povećati njihovu razinu u krvi, slično kao riblje ulje.
To ih čini dobrom alternativom za vegetarijance, vegane i sve koji iz drugih razloga izbjegavaju ribu.
Trebate li uzimati dodatke prehrani?
Iako omega-3 masne kiseline imaju važnu ulogu u organizmu, to ne znači da svi trebaju uzimati dodatke prehrani. Kulkarni ističe da bi na njihov unos posebno trebale pripaziti osobe koje rijetko ili nikada ne jedu ribu, kao i one koje imaju određene srčane bolesti ili povišenu razinu triglicerida.
U nekim slučajevima liječnik može preporučiti veće doze omega-3 masnih kiselina, osobito kod osoba s izrazito povišenim trigliceridima. Međutim, takve doze ne bi trebalo uzimati na vlastitu ruku.
Važno je znati i da dodaci prehrani s omega-3 masnim kiselinama nisu zamjena za propisanu terapiju, a njihova korist u sprječavanju srčanih bolesti nije jednaka za sve skupine ljudi. Iako ih većina ljudi dobro podnosi, visoke doze mogu imati nuspojave, uključujući povećan rizik od fibrilacije atrija kod određenih osoba.
Zato je prije uzimanja dodataka prehrani najbolje razgovarati s liječnikom, osobito ako imate srčanih problema ili redovito uzimate lijekove.