Koliko je loše hodati bos kod kuće? Odgovori liječnika bi vas mogli iznenaditi
MNOGI se nakon ulaska u dom odmah izuvaju, no je li hodanje bosih nogu po tvrdim podovima doista dobro za stopala? Liječnici navode da takva navika može imati niz prednosti, ali upozoravaju i na situacije u kojima je ipak bolje nositi obuću, piše HuffPost.
Podolog dr. Robert Conenello objašnjava da hodanje bosih nogu podrazumijeva izravan kontakt kože s podlogom. Čak i čarape, kaže, mijenjaju način na koji stopalo dolazi u dodir s podom i utječu na kretanje.
Hodanje bosih nogu može ojačati mišiće stopala
"Velik sam zagovornik hodanja bosih nogu kod kuće jer ono jača male mišiće stopala", rekao je Conenello. Objasnio je da ti mišići s godinama mogu oslabjeti, osobito ako stopala većinu vremena provode u obući.
Snaga mišića stopala važna je za stabilnost i normalno kretanje, pa njihovo slabljenje s godinama može otežati hodanje i druge svakodnevne aktivnosti. Conenello kaže da se u svojoj praksi često susreće s problemima povezanima s nedovoljnom aktivacijom tih mišića.
Dermatologinja dr. Hannah Kopelman navodi da hodanje bosih nogu može imati određene prednosti i za kožu. Stopala nisu zatvorena u obući, zbog čega se manje zadržava vlaga, što može smanjiti rizik od razvoja gljivičnih infekcija poput atletskog stopala.
Osjet različitih površina pod nogama nekim ljudima može biti i ugodan. "To je gotovo poput kratke refleksološke masaže. Za ljude koji nemaju problema s kožom ili stopalima hodanje bosih nogu može biti ugodan način da bolje osjete podlogu po kojoj hodaju", rekla je Kopelman.
Postoje i određeni rizici
S druge strane, hodanje bosih nogu znači da je koža izravno izložena svemu što se nalazi na podu, primjerice prašini, životinjskim dlakama ili ostacima sredstava za čišćenje. To može biti problem osobama s osjetljivom kožom, kontaktnim dermatitisom ili ekcemom.
Conenello upozorava i na mogućnost kontakta s gljivicama i drugim mikroorganizmima, osobito na vlažnim površinama. Rizik se može smanjiti redovitom higijenom. "Redovito perite stopala, dobro ih osušite i nanosite hidratantnu kremu", savjetovao je.
Tu je i mogućnost klizanja na glatkim površinama ili ozljede ako se stane na nešto oštro. Svatko tko je bosom nogom stao na dječju kockicu zna koliko takva naizgled bezazlena nezgoda može boljeti. Poseban oprez potreban je osobama s dijabetesom, neuropatijom ili lošom cirkulacijom jer čak i manja ozljeda stopala može proći neprimijećeno i dovesti do ozbiljnijih komplikacija.
Kopelman upozorava i da dugotrajno hodanje bosih nogu po tvrdim podovima nije uvijek dobra ideja. Iako tako aktiviramo mišiće stopala, tvrda površina ne ublažava udarce pri hodanju pa se mogu pojaviti umor i bolovi u stopalima. Kod nekih ljudi može se razviti ili pogoršati plantarni fascitis, odnosno upala plantarne fascije, čvrstog vezivnog tkiva koje se proteže od pete prema prstima.
"S vremenom nedostatak amortizacije može dodatno opteretiti stopala i zglobove, osobito kod ljudi koji već imaju problema sa stopalima", objasnila je Kopelman.
Kada je ipak bolje obuti se?
Iako uglavnom podržava hodanje bosih nogu, Conenello preporučuje udobnu obuću koja pruža dobar oslonac tijekom aktivnosti koje uključuju dugo stajanje, primjerice kuhanja. "Kada dugo stojite bosi, određeni dijelovi stopala mogu biti previše opterećeni", rekao je. Dodao je da i profesionalni kuhari uglavnom nose obuću koja im pomaže ravnomjernije rasporediti težinu i smanjiti opterećenje stopala.
Usporedio je to s vježbanjem. Ako ste, primjerice, ojačali trup redovitim izvođenjem planka, to ne znači da biste odmah trebali znatno produljiti vrijeme izvođenja vježbe ili dodati veliko opterećenje. Slično vrijedi i za stopala - treba im dati vremena da se postupno prilagode.
Postoji i srednje rješenje - čarape. Conenello kaže da nema ništa loše u njihovu nošenju, ali napominje da smanjuju izravan kontakt stopala s podlogom, pa time nestaje dio učinka koji ima hodanje potpuno bosih nogu. Kopelman dodaje da čarape ipak pružaju određenu zaštitu od manjih ogrebotina, prljavštine i tvari koje mogu nadražiti kožu, a istodobno stopala nisu zatvorena u obući.
Hodanje bosih nogu kod kuće tako je za većinu ljudi uglavnom sigurno, osobito ako su podovi čisti i ako nemaju problema sa stopalima. Ipak, nije potrebno cijeli dan provesti bez obuće, osobito ako se dugo stoji ili hoda po vrlo tvrdim površinama.
Osobe koje imaju određene kožne bolesti ili probleme sa stopalima trebale bi biti opreznije. "Osobe s dijabetesom, neuropatijom ili lošom cirkulacijom trebale bi izbjegavati hodanje bosih nogu zbog većeg rizika od ozljeda koje mogu proći neprimijećeno i mogućih infekcija", zaključila je Kopelman.
Za većinu zdravih ljudi povremeno hodanje bosih nogu po domu može biti sasvim dobar izbor, ali pritom treba obratiti pozornost na podlogu, trajanje i eventualnu pojavu boli ili nelagode.